Udbinski dekanat

Written on . Posted in Udbina

udbina razgovoriUDBINSKI DEKANAT
(župa: 12, st. 11.812, kat. 7.298)
UDBINA - Sv. Nikola biskup
53234 UDBINA, Trg Sv. Nikole 1,  (053) 778 610
Dekan: mons. Tomislav Rogić, dek. 26.9.2012.

web: http://www.chm-udbina.com.hr/

(Mons. Mile Pecić) - Dekretom od 26. rujna 2012. gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović osnovao je Udbinski dekanat u skladu s prijedlogom Prezbiterskog vijeća. Iz Slunjskog dekanata izdvajaju se župe Plitvice i Korenica a iz Gospićkog Borićevac, Bunić, Gračac, Lovinac, Palanka, Podlapača, Ričice, Rudopolje, Sv. Rok i Udbina. Tako će ovaj dekanat imati 12 župa u kojima trenutačno pastoralno radi 6 svećenika. Neke od spomenutih župa postoje samo formalno jer nemaju vjernika (Palanka, Bunić, Rudopolje). Ovo je zapravo oživljavanje Udbinskog dekanata koji je do Drugog svjetskog rata imao 14.976 vjernika ali su katolici protjerani ili likvidirani u tijeku rata i poraća. Formiranjem Riječko-senjske nadbiskupije 1969. ovaj je dekanat dokinut i pripojen Gospićkom. U župe Gračac, Korenicu, Udbinu i Borićevac-Lapac doselili su nakon 1995. protjerani katolici iz Bosne koji su ovdje našli mjesto pod suncem. Dodatni razlog osnivanju dekanata je crkva hrvatskih mučenika na Udbini koja postaje hodočasničko mjesto. Izdvajanjem župa Plitvice i Korenica iz Slunjskog dekanata ovaj se dekanat smanjuje pa u njemu ostaje 9 župa sa šestoricom svećenika: Blagaj, Cvitović, Cetingrad, Lađevac, Slunj, Rakovica, Drežnik, Vaganac i Zavalje. Ovim Gospićko-senjska biskupija sada ima šest dekanata.



53234 UDBINA, Trg Sv. Nikole 1,
 (053) 778-610; 098 245 575
žk. Tomislav Rogić, rođ. 8.11.1965., zrđ. 22.6.1991.
dek. 26.9.2012. E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
sužupnik: Jure Tutek, rođ. 8.3.1953., zrđ. 11.4.1981.
099 513 8605; dek. 27.7.2012., st. 1300, kat. 650
Kapela: Sv. Marko grob

http://www.chm-udbina.com.hr/


 

PODLAPAČA - Sv. Juraj mučenik

Upravljaju: svećenici iz Udbine dek. 25.7.2012.

st. 120, kat. 120


KORENICA - Sv. Juraj mučenik
23430 KORENICA, Pere Šnjarića 21
 i faks (053) 776 020; 098 199 0178
žk. Stjepan Zeba, rođ. 10.9.1960., zrđ. 15.3.1986.
dek. 15.7.2003., st. 2620, kat. 2020
Kapela: Uzašašće Gospodinovo (na groblju, sagrađena 2011.)

Nadmorska visina: 658 m

Nakon izgona Turaka iz Like 1690. i Karlovačkog mira 1699. u Korenicu se ponovno vraća katolički živalj. Već je 1719. ondje osnovana katolička župa, a 1728. sagrađena je i župna crkva. U Buniću je i prije toga bilo 20 katoličkih kuća, a onda se doseliše još neke obitelji, tako da je za njih, na ruševinama predturske katoličke crkve, sagrađena 1745. nova crkva koja će 1807. postati župnom.

Crkva na čast sv. Jurja u Korenici sagrađena je 1800. Stara crkva iz 1765. bila je posvećena Majci Božjoj. Crkva sv. Jurja je 1834/35. produžena i obnovljena te joj je dozidan toranj, (1836.) a iste godine nabavljena su iz Zagreba zvona (1837.) Te godine na području župe živi 413 katolika. Godine 1879. krštenih je 42, umrlih 26 i vjenčanih 3, a 1937. godine 24 krštenih i 19 umrlih. Župni stan sagrađen je 1818. godine niže stare crkve Majke Božje. Zadnji korenički župnik Ivan Juraić je 1940. premješten u Rakovicu. Godine 1942. ubili su ga partizani u Slunju. Župnu crkvu sv. Jurja u Korenici zapalili su partizani 1942., a nakon 1945. njenim ostacima pravoslavci su nasuli lokalne ceste. Na mjestu župne crkve izgrađena je zgrada šumarije. Na katoličkom dijelu koreničkog groblja nije poslije rata nitko pokopan, niti je ostao bilo kakav katolički trag. Župom Korenica upravljali su sve do 1995. drežnički župnici.

Nakon povratka slobode 1995. u župu Korenica su se naselili prognanici iz Bosne. Prvi samostalni korenički župnik nakon 1940. imenovan je 1997. godine (Josip Rafaj). Od 2002. godine korenički vjernici imaju lijepu i prostranu crkvu. Posvećena je 2006. godine, a pomoćni oltari 2007. godine. Župnik Zeba je dovršio novi župni stan pored crkve i uselio krajem 2006. godine.

Statistički podaci župe za 2006.: 1.800 katolika, (stanovnika: 2.600), 380 obitelji, 29 krštenja, 5 umrli, 12 vjenčanja, 33 prvopričesnika, 19 krizmanika, 263 djece 1-8. razreda.


 

PLITVICE - Marija Majka Crkve
(Osnovana 2003., pastoralni centar dovršen 2011., župne crkve
nema. Misa se redovito služi u dvorani Pastoralnog centra.)
53231 PLITVIČKA JEZERA, Mukinje 1 P-a
 i faks (053) 774 088; 098 229 170
žk. Josip Štefančić, rođ. 15.8.1969., zrđ. 25.6.1995.
dek. 25.7.2011., st. 1100, kat. 900
Kapela: Sv. Ivan Krstitelj (Smoljanac, spaljena 1991.,
sagrađena 2008.)

Nadmorska visina: 636 m.

1895. osnovano je "Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera", koje je sebi postavilo zadatak na Plitvicama sagraditi crkvu. Na čelu Odbora bio je zagrebački nadbiskup Juraj Posilović. Godine 1896. slavljena je na Plitvicama glagoljska misa u improviziranoj kapelici, a služio ju je korenički župnik Pero Mažuranić. Naredne godine napravljena je privremena kapelica kraj samog hotela u kojoj će poslije korenički župnici u određene nedjelje i blagdane obavljati službu Božju. Novi upravitelj župe Stjepan Petovar javlja u biskupiju 1907. da su nedaleko od katoličke kapelice BDM 24. lipnja blagoslovili „grkoistočnjaci" mjesto gdje će biti njihova crkva.

Herman Bolle napravio je projekt nove katoličke crkve, a do 1910. sakupilo se i nešto novca te slika i raspelo koji su se čuvali u drežničkoj crkvi, a izgorjeli su u Slunju zajedno s crkvom u Domovinskom ratu. Prvi svjetski rat je prekinuo ta nastojanja, a sredinom dvadesetih godina obnovilo se zanimanje za izgradnju crkve. Biskup Viktor Burić 1939. je raspisao sabirnu akciju za izgradnju crkve BDM na Plitvicama kao spomen-crkve povodom 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata. Skori rat prekinuo je i tu akciju. Nakon Drugog svjetskog rata nije bilo inicijative za gradnju crkve na Plitvicama, jer to "narodu" nije bilo potrebno.

Nakon Domovinskog rata osnovana je 2002. godine župa Plitvice koja obuhvaća naselja: Mukinja, Jezerce, Prijeboj, Poljanak, Smoljanac i Rastovača. Sjedište župe je u naselju Mukinje, gdje se treba izgraditi crkva. Ali, ni ovaj pokušaj ne ide bez poteškoća i opstrukcija kadra vjerna bivšem sustavu.

Crkva u Priboju koji je prije pripadao Koreničkoj župi svečano je otvorena na blagdan sv. Nikole 1849., kada je ujedno blagoslovljeno i novo groblje. Župnik je naizmjenice nedjeljno misio u Korenici i Priboju, a povremeno i na Plitvicama. Crkva je porušena u Drugom svjetskom ratu. Katolici koji su se na poziv Srba vratili u Priboj, platili su svoju lakovjernost glavom. To je bio jedini katolički sakralni znak na širokom području. Župnik Josip Bogović pokušao je obnoviti pribojsku crkvu koreničke vlasti nisu ni 1985. htjele ni čuti o obnovi pribojske crkve. U nedavnom ratu zidine crkve su dodatno devastirane.

Smoljanac je do 2002. pripadao župi Drežnik Grad. Simpatičnu drvenu kapelu sv. Ivana Krstitelja u Smoljancu Srbi su, zajedno sa svim kućama, spalili 4. 12. 1991. Pri kraju su radovi na njezinoj obnovi.

Statistički podaci župe za 2005.: 900 katolika, (stanovnika: 1.200), 240 obitelji, 15 krštenja, 11 umrli, 5 vjenčanja, 22 prvopričesnika, 23 krizmanika, 162 djece 1-8. razreda.


 (spaljena 1942., obn. u tijeku)
Nema župne kuće.
Upravlja: Stjepan Zeba iz Korenice.
dek. 20.9.2011.
st. 1500, kat 550
Mise se služe u Donjem Lapcu (dječji vrtić) i u Srbu (u domu)


GRAČAC - Sv. Juraj mučenik. Misa se redovno služi u crkvi
Sv. Ivana Krstitelja kraj franjevačkog samostana.
23440 GRAČAC, Kneza Branimira 1
 i faks (023) 773 090; 099 259 5123
žk. fra Jakov Prcela OFM, rođ. 25.9.1963., zrđ. 24.6.1990.
dek. 29.6.2006.
kp. fra Božo Mandarić OFM, rođ. 30.11.1983., zrđ. 20.11.2011.
dek.25.7.2012. 098 194 4809; E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
st. 4530, kat. 2530

Gračac je na 560 m nadmorske visine.
Pripada Zadarskoj županiji.

Arheloška nalazišta u okolici ukazuju na postojanje naselja u pretpovijesnom periodu (halštatko) i rimsko doba. U srednjem vijeku Gračac se spominje kao utvrđeni grad u posjedu Ivana Karlovića; od 1527. do 1687. je pod vlašću Osmanlija. U izvještaju 1700. predlaže se da se ovdje podigne posebna župa jer je predio udaljen od matice u Lovincu. 1715. sagrađena je ondje župna crkva sv. Jurja. Benzoni 1733. kaže da je u Gračacu filijala livinačke crkve, koju treba popraviti. 1808. podignuti i obnovljeni oltari. Ponovno je crkva temeljito obnovljena osamdesetih godina XIX. stoljeća. U Domovinskom ratu pobunjeni Srbi su crkvu lakše oštetili, a inventar su opljačkali.

Ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić i provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita fra Jure Brkan zajednički su 27. kolovoza 1999. u Gračacu postavili temeljni kamen za novi franjevački samostan. Ondašnji župnik je bio fra Ivan Savić. Tada je u Gračacu bilo 4.500 katolika, prognanika iz BiH koji su se na službu Božju okupljali u kinodvorani.


 Upravljaju: oci franjevci iz Gračaca,
dek. 29.6.2006.
st. 45, kat. 45

     
Ričice su na 571 m nadmorske visine.
Pripadaju Ličko-senjskoj županiji.

Crkva sv. Marije Magdalene sagrađena je 1795. Župno središte je ondje od 1790. Crkva je preuređena 1811. i obnovljena 1969. Spomenik je kulture. Pripadnici srpskih pobunjenika i Jugoslavenske narodne armije crkvu su spalili 1991., a kapu zvonika uništili. Većina ljudi je izbjegla. Župom je iz Lovinca upravljao fra Ivan Savić.

Fra Ante Josip Tomičić rođen je 1901. godine u selu Razbojne, župa Ričice, nedaleko od Gračaca. U 17. godini doživio je snažan Božji zahvat, koji ga je potaknuo da potraži savršeniji način života u vjeri. 1919. godine ulazi u kapucinski red. Kroz pune 22 godine ponizno je skupljao milodare za gradnju crkava, samostana i sjemeništa. Godine 1947. dolazi u riječki samostan, gdje kroz 34 godine vrši službu sakristana i vratara. Bio je veliki štovatelj Blažene Djevice Marije, pa se smatrao počašćenim što u njezinoj crkvi vrši službu sakristana. Iscrpljenog bolešću sestrica smrt ga je pohodila 25. studenog 1981. godine u kapucinskom samostanu Gospe Lurdske u Rijeci. Fra Ante nije za života plijenio poglede ljudi spektakularnim nastupima, nego poniznim i jednostavnim življenjem evanđelja. Trenutno traje prikupljanje materijala za proces beatifikacije.


SVETI ROK - Sv. Rok
53444 LOVINAC, Sveti Rok
Upravljaju oci franjevci iz Gračaca,
dek. 29.6.2006.
st. 326, kat. 326
Kapela: Mala Gospa (Ličko Cerje)

Upravlja fra Branimir šegota, OFM Split.Sveti Rok je na 576 m nadmorske visine.
Pripada Ličko-senjskoj županiji.

Izvjestitelj 1700. govoreći o Lovincu kaže da se preko rijeke nalazi jedna crkva. To će biti crkva sv. Roka. Sadašnja crkva je izgrađena 1763, 1790. je postala župnom, a godine 1804. je posvećena. Obnovljena je 1969. godine. Do 1961. naselje se zove Sveti Rok, a onda do 1991. samo Rok.
Pobunjeni Srbi su crkvu bombardirali i spalili, kapu zvonika uništili i opustošili groblje. U predvečerje 24. rujna 1991. Hrvati iz Sv. Roka i Lovinca su ostavili svoje domove i pobjegli pješke preko Velebita spašavajući živu glavu od četnika i dojučerašnjih susjeda Srba. Na svoja razrušena ognjišta vratili su se tek nakon „Oluje". U spomen na tu tužnu noć koju su prenoćili u Velebitu i na + fra Ivana Savića svake se godine u rujnu sastaju u Kneževićima na Velebitu. Egzodus Lovinčana i Svetoročana poklopio se s danom kada su zrakoplovi JNA napali centar Vinkovaca kazetnim i fosfornim bombama i projektilima s kemijskim oružjem, a jedinice JNA i Crne Gore napadale Dubrovnik.{/slide}


Nema župne kuće.
Upravljaju: oci franjevci iz Gračaca,
dek. 29.6.2006.
st. 5, kat. 1

 Povijest župe Palanka

Palanka-5 Područje Zrmanje poznato još od Rimljana. To je najjužnija točka Like, sa starohrvatskim gradom Zvonigrad (danas ruševina). Zrmanjsko područje se nalazilo na tromeđi (Triplex Confinio) Hrvatske, Bosne i Dalmacije. Turci su Zvonigrad osvojili 1522/7. i držali ga do sve do protjerivanja 1683/5. godine. U novije vrijeme općina Zrmanja (1871. - 1955.) zauzima područje na jugoistoku Like.

Rimokatolička župa u Zrmanji - Palanki osnovana je 1807. godine, a crkva je sagrađena 1830. godine. Titular crkve i župe je: Rođenje Blažene Djevice Marije. Sazidao ju je župnik Marko Ivanović koji je tamo boravio 50 godina. Prema popisu stanovništva iz 1857. godine u zrmanjskoj kumpaniji bilo je 337 kuća i 4.630 žitelja. Od toga 95 rimokatolika i 4.535 pravoslavnih. Godine 1874. službu preuzima župnik Petar Uroda i ima 124 župljanina (Palanka 31, Popina l, Vrelo 12, Kom 45, Kuseč 37). Godine 1910. rimokatolička župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Zrmanji Palanka ima 18 obitelji. Prezimena: Sulentić, Ivanović, Lisica, Martinović.

Crkva je 1942. godine opljačkana i zapaljena, a ljudi već za vrijeme ustanka u srpnju 1941. protjerani ili poklani. Opljačkan i župni stan. Iz 1968. imamo zapis da još nekoliko katoličkih ognjišta ima u selu Duboki Dol. Zidine župne crkve su i tada stršile gole, a u zgradi župnog stana nalazio se jedan dobroćudni kršćanin. Župni su stan neki neupućeni ljudi počeli rušiti, ali je župnik vlč. Pećo Butković intervenirao kod općinskih vlasti i stvar je spašena. Isti je u Palanku dolazio 2-3 puta godišnje. Imao bi službu Božju. Od župnog stana danas su ostale samo zidine. Godine 1983. nadbiskup Pavlišić i spomenuti župnik Butković su obnovili crkvu te joj sagradili betonski krov. (Vidi: Dr. fra Petar Bezina, Župljani župa povjerenih Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja žrtve rata 1941.-1945. i 1990. - 1995.., Split 2003., str. 53-54)

Od 1828. župnik Marko Ivanović; 1874. župnik Petar Uroda; 1878. investitura župnika Grunhuta; 1895. upravitelj Danijel Žubronić; 1898. Marušić; 1901. administrator Danijel Žubrinić; 1902. administrator Ivan Dujam; 1905. Ivan Dobrila imenovan administratorom; 1909. Franjo Horvat imenovan administratorom; 1928. kninski franjevci zamoljeni da upravljaju župom; 1934. Mihelčić imenovan privremenim upraviteljem; 1935 Grgas privremeni upravitelj; 1936. Mimica upravitelj župe; 1938. župnik Dionizije Mimica; upravitelj vlč. Pećo Butković; fra Ivan Savić; fra Mato Matić; fra Jakov Prcela.


 (spaljena 1942.)
Nema župne kuće.
Poslužuje: Stjepan Zeba iz Korenice.
dek. 15.7.2003., st. 120, kat. 10


 

LOVINAC - Sv. Mihovil Arkanđeo (spaljena 1991., obnov. 1999.)
53444 LOVINAC 7
Upravljaju oci franjevci iz Gračaca,
dek. 29.6.2006., st. 143, kat. 143
Kapele: Sv. Ante (Cvituša), Sv. Frane (Vranik)


 

RUDOPOLJE - Sv. Petar i Pavao apostoli (spaljena 1942.)
Nema župne kuće, crkva obnov. 2009.
Upravljaju: oci franjevci iz Gračaca,
dek. 29.6.2006., st. 3, kat. 3

Ispis