Biskup Bogović na predstavljanju knjige Ogulinska narodna zaštita
Iako kao povjesničar nisam stručan za spomenutu tematiku, iščitavanjem knjige sam se uvjerio koliko je autor obavio koristan zadatak pri čemu se može spoznati snaga hrvatskog naroda u stvaranju svoje države te je na slučaju ogulinskih branitelja prepoznao „vukovarski kod“ odnosno snagu koja se osjećala u tim danima u Hrvatskoj i inozemstvu, istaknuo je na početku biskup Bogović svoje razmišljanje. o knjizi., te nastavio „Pomogle su mi u tome riječi predsjednice naše Države kada je nakon posjeta Vukovaru istaknula važnost Vukovara za agresora, za međunarodnu zajednicu i za Hrvate, ma gdje bili. Agresor je mislio da će se prošetati hrvatskim područjem jer je brojčano i naoružanjem bio kud i kamo jači. No, u Vukovaru je osjetio neočekivani i neshvatljivo jak otpor, na neprotumačivu snagu s kojom nije računao. Neće nam ići onako kako smo računali na temelju oružja s kojim raspolažemo i ljudstva koje možemo pokrenuti. Međunarodna zajednica je također shvatila da Hrvat svoju slobodu i svoju državu neće lako predati i trebala je sve preračunavati sve dotle da uključi hrvatsku samostalnost i neovisnost. Taj osjećaj pokretao je one koji su osjetili da mogu za slobodu svoje djece i svojega naroda nešto učiniti. To su naši branitelji. Mogu reći da je to „načelo Vukovar“ bilo svuda „gdje Hrvati dišu“. Osjetio sam ga u domovini i u inozemstvu među Hrvatima. Svuda se među Hrvatima širio osjećaj: „Svi smo mi Vukovar!“ – pa makar to i ne rekli.
Taj „duh hrvatski“ instinktivno, empatički osjećao je Franjo Tuđman i na njemu gradio slobodnu Hrvatsku. Osjetio je da iza njega stoje oni koji neće dopustiti uništavanje svoje slobode i samostalnosti. Probuđena svijest o slobodnom narodu i vlastitoj državi sve je više obuzimala duše svih Hrvata, ona ih je još više jačala što su bili jači napadi na Vukovar i na druge hrvatske gradove i krajeve. Ta nova svijest koja se širila i povezivala Hrvate nije bila nešto ubojito i opasno za druge. Gledao sam taj narod koji je imao snage oprostiti i najveće nepravde koje su mu u prošlosti učinjene, ali koji je spreman sve žrtvovati za slobodu i neovisnost njegova naroda i države. Strižić je našao tu snagu ovdje i naslikao ju u Procama, Lomostu, Sv. Jakovu, Prapuću, Sv. Petru, Turkovićima, Hreljinu, Žegaru, Salopek Selu, Trošmariji, Ribarićima, Desmericama, Zagorju, Modrušu, Oštarijama, Josipdolu, Kamenici i Tounju. Ne znam postoji li još negdje knjiga ovakve vrste, ali ona je doista potrebna svakom našem kraju. Zahvaljujemo Gradu i autoru što je mi imamo, zaključio je svoj osvrt na knjigu biskup Bogović .
O knjizi su još govorili predsjednik Udruge dragovoljaca Narodne zaštite Domovinskog rata Hrvatske Ivan Posilović, predsjednik Udruge dragovoljaca Narodne zaštite Ogulin Zvonko Ranogajec, tehnički urednik knjige Tone Radočaj, gradonačelnik Ogulina Jure Turković i sam autor Ivan Strižić. U glazbenom dijelu programa nastupio je vokalni ansambl KUD-a Klek pod ravnanjem dr. Joška Čalete.
