bener

Prvi Dani kršćanske i glagoljaške kulture - Oštarije 2016.

img 0678(Oštarije, 22.2.2016.) - Nekoliko zadnjih godina svečanije se slavilo i obilježavalo u Oštarijama tiskarski prvijenac u Hrvata, izlazak prve knjige na narodnom jeziku,  staroslavenskom pisan glagoljicom "Misal po zakonu rimskog dvora". Ove godine po prvi puta bila je to sedmodnevna manifestacija s po jednim događanjem dnevno koje je osmislio čuvar svetišta Gospe od Čudesa pop Ante Luketić sa suradnicima. Započelo se u ponedjeljak 22.2.2016. misom na staroslavenskom i svečanim blagoslovom i otvorenjem novouređene župne knjižnice.
Misu je predvodio fra Petar Grubišić, TOR, a u pjevanju na misi moglo se čuti i nekoliko pjesama na staroslavenskom. Zbor je predvodio vjeroučitelj prof. Franjo Puškarić, koji je u prigodi otvaranje knjižnice predstavio Nikolu Modruškog, biskupa iz srednjeg vijeka po kome knjižnica nosi ime.

Pod sloganom JA SLOVO ZNAJUĆI GOVORIM (po prvim slovima glagoljske azbuke) ovih prvih Dana kršćanske i glagoljaške kulture Oštaraca vezan je uz temu glagoljice, srednjevjekovnog hrvatskog pisma, te uz 533. godišnjicu tiska prve knjige na hrvatskom pismu i jeziku, uglatoj glagoljici, MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA iz 1483. godine.

Utorak, 23.2. prof. Nives Tomić imala je predavanje "Zajednički hod roditelja i krizmanika prema zrelosti".
Srijeda, 24.2. radionica u Oštarijama "Ja slovo znajući govorim" koju su vodili Maći oštarski glagoljaši s učiteljicom Mirjanom.
Četvrtak, 25.2. istoimena radionica, ali u prostorijama gradske knjižnice u Ogulinu.
Petak, 26.2. pobožnost Križnog puta u svetištu.
Subota, 27.2., preč. Antonio Čutura vodio je duhovnu obnovu na koju su se u veći brojem pojavili članovi suradničkih grupa iz Oštarija: Karmelska bratovština, Župna vijeća, pjevači, čitači, zbor apostola, DPD-i sv. Ivan Pavao II. I sv. Marko Križevčanin i ostali.
Nedjelja, 28.2., na završetku svete mise predstavila je direktorica Laudato TV, kršćanske televizije, Ksenija Abramović rad ove novoosnovane ustanove i prve TV s kršćanskim predznakom u našoj zemlji.
Možemo reći, za početak, za prvu godinu, više nego dobro postavljen program događanja koji će u narednim godinama, nadamo se, potaknuti na veće sudjelovanje i više maštovitosti u osmišljavanju kulturnih i duhovnih sadržaja za slijedeće Dane kršćanske i glagoljaške kulture 2017.god.

Kako je sve to počelo? Prethodnih godina u Oštarijama su gostovali stručnjaci i vodili radionice i održavali predavanja na ovu temu. Potaknulo je to i učenike PŠ Oštarije koje je oko sebe okupila učiteljica Mirjana Grubišić da imaju redovite aktivnosti pisanja i čitanja glagoljice. Prošle godine u ovo vrijeme bilo je posebno svečano. Misu je predvodio biskup dr. Mile Bogović, a poslije održao i predavanje, te otvorio izložbu senjskog muzeja koju je posebno predstavila ravnateljica Blaženka Ljubović. Za nastavak trebala je sve podignuti na malo višu razinu. Ove godine je to započelo po prvi puta višednevnim aktivnostima za koje se nadamo da će u narednim godinama pokrenuti i nadahnuti veći broj osoba s ogulinskog područja koji imaju što reći, ponuditi i pokazati na ovu temu.

laudato direktor

 Otvorenje knjižnice „Nikola Modruški“ u župnom stanu u Oštarijama 22.02.2016.

 Nikola Modruški

Nikola Modruški rođen je u Grblju kraj Kotora oko 1427. godine. Odrastao je u rodnom mjestu i postao kandidatom za svećenika u Kotorskoj biskupiji. Proveo je nekoliko godina na studiju u Veneciji, a 1457. godine zaređen je za svećenika. Njegova prva služba bila je na Krku, gdje je bio opat u samostanu sv. Lucije. Nakon nekoliko mjeseci, 14. studenoga , papa Kalist III. imenovao je Nikolu senjskim biskupom. Usporedno s vršenjem biskupske službe, Nikola se počeo baviti diplomacijom. Papa Pio II. (onaj koji je sjedište biskupije premjestio iz Krbave u Modruš i oštarskom svetištu dao povlasticu oprosta) poslao ga je početkom zime 1460. godine u Bosnu da kralju Stjepanu Tomaševiću pruži pomoć u borbi protiv Turaka.
Nakon što je umro prvi modruški biskup Franjo Stipković Modrušanin, rodom iz Modruša, papa Pio II. premješta 18. svibnja 1461. godine biskupa Nikolu iz Senja u Modruš pa otuda Nikoli nadimak Modruški. Budući da krbavski knezovi Kurjakovići nisu bili zadovoljni preseljenjem sjedišta biskupije iz Krbave u Modruš, uhvatili su Nikolu Modruškog 1462. godine i zatvorili ga u tamnicu. Nakon intervencije pape i nekoliko biskupa, Nikola je pušten na slobodu. Nakon toga Nikolina diplomatska aktivnost postala je sve veća pa je češće boravio izvan svoje biskupije. Odlazi ponovno u pomoć bosanskom kralju Tomaševiću i nagovara ga na sukob s Turcima. U tom sukobu Turci su pobijedili, sam Nikola je jedva izvukao živu glavu, a kralj Tomašević se naljutio na njega pa je 1463. godine morao napustiti Bosnu. Odmah nakon toga odlazi kao papin poslanik u Ugarsku (današnju Mađarsku) da od kralja Matijaša Korvina zatraži pomoć za narod u Bosni, no bez uspjeha. Nikola ne odustaje, nego ponovno odlazi kralju Korvinu i uspijeva ga nagovoriti na pohod protiv Turaka. Tijekom nekoliko mjeseci ratovanja uspjelo se oteti Turcima većinu gradova.
Godine 1464. biskup Nikola Modruški odlazi u Italiju i tamo je ostao sve do smrti. Iako je i dalje ostao modruški biskup, nije se više vraćao u svoju biskupiju. Tamo se istakao kao govornik i diplomat. Bio je upravitelj nekoliko talijanskih gradova i papin povjerenik kod mletačkog dužda. Papa Siksto IV. (po ocu podrijetlom Hrvat) povjerio mu je 1475. godine na upravljanje crkvu u Skradinu u Dalmaciji, ali on je ostao i dalje u Italiji vršeći službu upravitelja nekoliko gradova. Umro je oko 29. svibnja 1480. godine, a pokopan je u Rimu u crkvi Majke Božje od Naroda. Na stolici modruških biskupa naslijedio ga je Kristofor Dubrovčanin.
Knjige koje je Nikola Modruški posjedovao, pripale su nakon njegove smrti novonastaloj Vatikanskoj knjižnici. Kasnije je papa Siksto IV. dio knjiga iz Nikoline ostavštine poklonio augustincima koji su upravljali crkvom u kojoj je Nikola Modruški pokopan. U 19. stoljeću te knjige dospjele su u knjižnicu Angelica. Od djela koja je napisao Nikola Modruški, možemo istaknuti: O utjesi, O gotskim ratovima, O poniznosti, Obrana crkvene slobode. To su djela koja su sačuvana u rukopisu. Važno je i glagoljsko pismo koje je 1476. godine uputio Modruškom kaptolu, u kojem zagovara uporabu glagoljice i bogoslužje na staroslavenskom jeziku. Od tiskanih djela treba istaknuti: O sreći smrtnika i Nadgrobni govor u čast kardinala Petra, nećaka pape Siksta IV. Taj govor je tiskan i predstavlja prvu hrvatsku inkunabulu, odnosno tiskanu knjigu, ali na latinskom jeziku. Znamo da je prva hrvatska inkunabula na narodnom hrvatskom jeziku i na glagoljici Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine (tiskanje dovršeno 22. veljače). Valentin Putanec je 1959. godine iznio tezu da je taj misal tiskan u pavlinskom samostanu u modruškom Gvozdu. On je pošao od zapisa koji je ostao sačuvan u kolofonu jednog primjeraka tog misala. Taj zapis pročitao je ovako: „Ovu knjigu tiskao je u Modrušu Nikola (redovnik) reda eremita (pavlina)“. Moguće je da je u pavlinskom samostanu djelovala i tiskara, ali za to do nemamo nikakvih pouzdanih podataka. Neki u vezu s redovnikom Nikolom dovode biskupa Nikolu Modruškog, ali on je 1483. godine već bio mrtav, a za života nije pripadao redu pavlina. Prema Ivi Goldsteinu, Nikola Modruški je mogao biti jedino financijer i inicijator priprema za tiskanje u vremenu koje je bilo pogodnije nego nakon njegove smrti kada je misal tiskan.

Literatura:
Hrkać, Serafin, „Nikola Modruški“, u: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 3-4/1976.
Hrvatska enciklopedija, u: http://www.enciklopedija.hr/ (21.02.2016.)
Lukšić, Mislav Elvis, „Zatočeništvo Nikole Modruškoga kod Krbavskih knezova g. 1462.“, u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42/2000.
Mance, Ivan, Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi, Redak, Split, 2013.
Špoljarić, Luka, „Ex libris Nicolai episcopi Modrussiensis: knjižnca Nikole Modruškoga“, u: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118252 (21.02.2016.)

Priredio: Franje Puškarić

KLIK NA fotku za pregled web-galerije

img 0651

Tags: Oštarije, glagoljica

Ispis E-mail

CookiesAccept