bener

Nadbiskup Devčić blagoslovio Gačanski park hrvatske memorije i predvodio blagdan Fabijanova

ot blagslov(Otočac, 20.1.2016.) - U srijedu 20. siječnja u Otočcu je održana svečanost proslave zaštitnika Gacke doline Fabijanova koju je predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić u koncelebraciji mjesnog biskupa Mile Bogovića, umirovljenog porečko-pulskog biskupa Ivana Milovana, mjesnog župnika i otočkog dekana mons. mr. Tomislava Šporčića te brojnih svećenika Gospićko-senjske biskupije. Tom prilikom nadbiskup Devčić je na početku blagoslovio Gačanski park hrvatske memorije podignut na prostoru oko župne crkve Presvetog Trojstva, nakon čega je održana svečana procesija središtem grada nakon čega je služena svečana euharistija.

Prilikom blagoslova Gačanskog parka hrvatske memorije mjesni biskup Mile Bogović je istaknuo kratku povijest Otočca čiji su početci znanstveno dokazano vjerski. Otočac je nastao kao opatija na otoku rijeke Gacke u današnjem Donjem gradu kao molitvena i radna cjelina. U vremenu kneza Borne ovdje se uz pomoć Crkve i monaštva rađala Hrvatska država. O tome je zapisano i na Bašćanskoj ploči gdje se spominje opatija sv. Mikule, da bi 1540. godine Otočac postao biskupijsko srediste koje se seli u Gornji grad gradnjom nove crkve Presvetog Trojstva. Gačanski park hrvatske memorije sa 32 spomen obilježja, podignut je zahvaljujući Katedri čakavskog sabora pokrajine Gacke, župi Presvetog Trojstva, gradu Otočcu i Pazinskom kamenolomu. Istra koja je u najtežim trenutcima Domovinskog rata primila naše prognanike, pomogla je i u izgradnji ovoga parka, tako da je ovdje danas i biskup iz Istre mons. Milovan. Zatim je riječki nadbiskup i metropolita Ivan Devčić blagoslovio park, odnosno 12 stoljeća hoda otočke i hrvatske povijest od kneza Borne do današnjih dana.

Uslijedila je zatim procesijama središtem grada u kojoj su sudjelovale brojne gradske udruge, povijesna postrojba Otočki graničari, puhački orkestra DVD-a Otočac, lovci i policija. Slijedila je zatim svečana misa u kojoj je nadbiskup Devčić današnji dan nazvao Danom sjecanja ili memorije. Razina memorije u svakom čovjeku najvažnija je za njegov identitet, a posebno u formiranju sadašnjosti i budućnosti. Ostanemo li bez memorije na putu smo da postanemo avanturisti. Zašto bi prošlost imala manje prava od budućnosti. Nadbiskup je na kraju zaključio da se zbog nemarnog odnosa prema prošlosti nad europske narode dizu tamni oblaci. Kršćanstvo je religija spomena i tradicije da ne zaboravimo božja dobročinstva u koja spade otajstvo euharistije, zaključio je nadbiskup Devčić te poručio:“ Na mnogim se mjestima u Svetom pismu poziva vjernike da se spomenu djela Božjih, a i Bog se također zaziva da se spomene svoje vjernosti, svog Saveza i obećanja, kazao je propovjednik. Posebno se dirljiv i znakovit prizor odigrao u dvorani Posljednje večere gdje je Isus, na rastanku od svojih učenika, posebno želio da ga ne zaborave, što je u trenutku rastanka najdublja i najiskrenija želja svakog čovjeka. Upravo u tom poštovanju memorije, u toj želji za spomenom, skriva se duboka srodnost između kršćanske vjere i ljudske duše.“ Crkva nas potiče da se u molitvama sjećamo svih onih koji su nam prethodili u vjeri, kao i da se spominjemo onih koji su po zapovijedima kršćanske vjere dosljedno živjeli, a osobito na nasljedovanje onih koji su radije izabrali muku i smrt nego zatajenje Isusa.

ot fabijanovaot fabijanova2

Ispis E-mail

CookiesAccept