Senjski kaptol - novi kanonik dr. Richard Pavlić

Nedelja, 27. 7. 2014.

Richard Pavlić rodom je iz Rakovice kod Slunja. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1998. godine u Rijeci. Prve dvije godine svećeništva služio je u Riječko-senjskoj nadbiskupiji kao nadbiskupijski povjerenik za pastoral mladih i župni vikar u Viškovu kraj Rijeke. Nakon podjele Riječko-senjske nadbiskupije, u rujnu 2000. godine inkardiniran je u novonastalu Gospićko-senjsku biskupiju, u kojoj do kolovoza 2004. godine gdje vrši službu župnika u župi Zagorje Ogulinsko. Od jeseni 2004. godine boravi u Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima u Rimu te na Papinskom sveučilištu Gregoriana gdje studira dogmatsku teologiju. U listopadu 2006. godine pod vodstvom profesora Donatha Hercsika, završava magistarski rad na temu «Salvezza cristiana fra divinizzazione e santificazione. Gregorio Palamas e Tommaso d'Aquino» (Kršćansko spasenje između pobožanstvenjenja i posvećenja, Grgur Palamas i Toma Akvinski). Time ostvaruje uvjete za upis na doktorski studij dogmatske teologije. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu obranio je doktorsku disertaciju iz dogmatske teologije 17. svibnja 2010. godine. Doktorsku tezu na temu «Il recupero della teologia della salvezza cristiana in Henri de Lubac. L'influsso di Ireneo di Lione su Henri de Lubac» (Obnova kršćanske teologije spasenja kod Henrija de Lubaca. Utjecaj Ireneja Lionskoga na Henrija de Lubaca) radio je pod vodstvom profesora Donatha Hercsika, isusovca.
U kolovozu 2010. godine imenovan je župnikom katedralne župe Uznesenja Marijinog u Senju i upraviteljem excurrendo župa Krivi Put, Senjska Draga i Vratnik, a od jeseni iste godine postaje profesor na Teologiji u Rijeci, gdje predaje predmete dogmatske teoloije.
U nastavku ukratko o obnovi senjskog kaptola u nakon uspostave Gospićko-senjske biskupije. Kada je godine 1969. godine tadašnja Senjsko-modruška biskupija ušla u sastav Riječko-senjske nadbiskupije, Senjski kaptol je prestao djelovati, ali nije nikada prestao formalno postojati. Osnivanjem Gospićko-senjske biskupije 2000. godine pristupilo se obnovi Senjskog kaptola. Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović obnovio je Senjski kaptol 2003. godine, imenujući 20. ožujka šest kanonika u kanonički zbor.
Tada su imenovani: za kanonika pokorničara senjski župnik Mile Čančar, za kanonika teologa, tadašnji župnik i dekan ogulinski mons. mr. Tomislav Šporčić, za kanonika lektora župnik i dekan slunjski mons. Mile Pecić, za kanonika rizničara župnik Cetingrada mons. Marijan Ožura i za kanonika kantora župnik Rakovice Petar Bogut, dok je za začasnog kanonika imenovan svećenik iz biskupije Graz u Austriji Johannes Regner.

senjski kaptol 2014Imenovane kanonike Senjskog kaptola, u senjskoj katedrali Uznesenja BDM na svečanom misnom slavlju uveo je u službu Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović na blagdan Gospe Karmelske – Ribarske 16. srpnja 2003. godine.
Značajno je napomenuti da su stoljećima kanonici u senjskoj katedrali Uznesenja BDM molili časoslov na koru, sudjelovali u crkvenim obredima i svojim znanjem, iskustvom i mudrošću bili biskupima najbliži suradnici i pomagali su im u upravljanju biskupijom.
U današnje vrijeme, uloga Senjskog kaptola razlikuje se od one iz prošlih stoljeća i to najviše u liturgijskom pogledu, danas je više istaknuta tradicionalna prisutnost kanonika prigodom obilježavanja važnijih liturgijskih slavlja u prigodi proslave pojedinih blagdana Biskupiji, kao što je u Senju 16. srpnja, proslava blagdana Gospe Ribarske, a u Gospiću proslava blagdana sv. Marije Magdalene 22. srpnja, zaštitnice grada Gospića i blagdana sv. Jakova, zaštitnika krbavske katedrale 25. srpnja na Udbini u CHM.
U Katoličkoj crkvi kaptol (lat. capitulum) je naziv za zbor kanonika, zadaća zbora je obavljati bogoslužje u stolnoj ili zbornoj crkvi te pomagati biskupu u upravljanju biskupijom. Kaptoli su u Hrvatskoj imali važnu ulogu u javnom životu, jer su kao vjerodostojna mjesta (loca credibilia) izdavali strankama isprave u pravnim poslovima.
Srednjovjekovni Senjski kaptol bio je organiziran kao i drugi naši katedralni Kaptoli u Dalmaciji i sjevernoj Hrvatskoj. U početku je brojio manji broj kanonika, između kojih su se po zvanju ili časti isticala slijedeća dostojanstva, kanonik arhiprezbiter, kanonik arhiđakon i kanonik primicerij. Ta su trojica imali posebna zaduženja u Kaptolu.
Osnivanje Senjskog kaptola, povezuje se s osnivanjem Senjske biskupije za koju postoje dokazi da je utemeljena u 5. stoljeću, međutim, najviše dokaza svjedoči da je ona stvarno bila osnovana početkom druge polovice 12. stoljeća od kada po prilici, ili nešto kasnije, datira i osnivanje njezinog Kaptola kanonika.
U 13. i 14. st. kaptol je stalno brojio dvanaest kanonika, čiji se broj održao i kasnije. Glavna zadaća kanonika kaptola bila je uglavnom u obavljanju bogoslužja, a tek onda i u drugim stvarima unutar crkve ili izvan nje. Potkraj 14. stoljeća i senjski kaptol je počeo vršiti službu javne djelatnosti na temelju privilegija hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda, koji je Senjskom kaptolu dao pravo pečata 1392. godine. Od tada Kaptol postaje vjerodostojno mjesto »locus credibilis«, pred kojim su se mogli vršiti svi javni poslovi u vidu prodaje, kupnje, svjedočenja i svega drugoga, o čemu nam svjedoče njegove isprave, koje su sastavljali kanonici, a ponekad možda i javni notari, u sakristiji katedralne crkve, isprave su pečatili kaptolskim velikim i malim pečatnjakom, kao sredstvom javne vjere. Povlasticom pečata u nekom smislu kaptol je otvorio svoju pisarnu u Senju.
Srednjovjekovni Senjski kaptol obavljao je službu javne djelatnosti od kraja 14. pa do potkraj 18. st stoljeća. Sve javne i privatne dokumente (isprave), koje je izdavao kao »locus credibilis«, ovjeravao je svojim velikim i malim pečatnjakom, koji danas predstavljaju važne spomenike, ne samo grada Senja nego i čitave hrvatske kulturne baštine.
Također je značajno spomenuti da kanonici Senjskog kaptola imaju veliku kulturno-povijesnu ulogu u povijesti grada Senja, posebno za razvoj i širenje hrvatske glagoljske baštine. Poznato je da su nositelji tiskarske djelatnosti u gradu Senju bili svećenici, odnosno kanononici senjskog kaptola Blaž Baromić žakan, Silvestar Bedričić arhižakan, Gašpar Turčić žakan, Grgur Senjanin meštar, koji su osnovali senjsku glagoljsku tiskaru u kojoj je tiskano sedam knjiga (glagoljicom i staroslavenskim jezikom), a među prvima poznati senjski glagoljski misal koji je tiskan 7. kolovoza 1494. godine. Stoga je najviši doseg liturgijskog i kulturnog hoda glagoljica doživjela u Senju gdje je prešla prag katedrale, ušla u kanoničke klupe, u katedralni zbor, u biskupsku kancelariju a na koncu i u biskupaku tiskaru.

dr Richard Pavlic novi kanonik
Priredila, Blaženka Ljubović, prof.

  Vijesti - Sve