U Senju održan međudekanatski sastanak

Written by Don Anđelko Kaćunko on . Posted in Senj

Medjudekan Senj(Senj, 1.6.2015.) - U župnom domu u Senju, u ponedjeljak 1. lipnja održan je međudekanatski sastanak svećenika Gospićkog, Otočkog i Senjskog dekanata. Susret je započeo u katedrali molitvom Trećega časa, koju je predvodio senjski dekan preč. Silvio Milin, nakon koje su se svećenici pomolili za pokojnoga vlč. Nikolu Komušanca, bivšega krasnarskog župnika. Potom je mons. dr. Richard Pavlić, senjski župnik i profesor, održao razmatranje o aktualnoj temi milosrđa, budući da je papa Franjo proglasio izvanrednu Svetu godinu milosrđa ili jubilej milosrđa, koji će se slaviti od svetkovine Bezgrješnog Začeća, 8. prosinca ove godine do 20. studenoga 2016., tj. do svetkovine Krista Kralja.

Smisao te Godine objasnio je Papa u svojoj buli "Misericordiae vultus" (Lice milosrđa), objavljenoj za tu prigodu. U Buli je, podsjetio je mons. Pavlić, najavljeno otvaranje vrata na papinskim Bazilikama, a poslije i u svim partikularnim crkvama, a zanimljiv je detalj što je papa Benedikt govorio o "vratima vjere" (bula Porta fidei, u Godini vjere), a papa Franjo govori o "vratima milosrđa". Dakle, istaknuo je predavač, Porta Fidei i Porta Misericordiae su kao dva naglaska koji na određen način odgovaraju i posebnostima pontifikata jednoga i drugoga pape. Papa Franjo ističe, dodao je mons. Pavlić, da je milosrđe "stožer na kojem počiva život Crkve", a nipošto "znak slabosti" ter kaže da smo svi pozvani "otvoriti svoje srce egzistencijalnim periferijama" donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, žive "nesigurnost i patnju", "mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima dostojanstva".
Potom je prof. Pavlić opisao kako je papa Franjo upravo taj ključni izraz "egzistencijalne periferije" prvi put javno spomenuo u konklavama, kad je kao nadbiskup Buenos Airesa održao govor ostalim kardinalima. Taj govor, koji je, posredovanjem kardinala Ortege, poslije objavljen u časopisu nadbiskupije Havana, sadržavao je četiri ključne točke: evangelizacija, autoreferencijalnost (Crkve), "mysterium lunae", budući papa. U toj četvrtoj točki, tadašnji kardinal Bergoglio, o budućem papi govori kao o čovjeku koji pomoću kontemplacije i klanjanja Isusu Kristu pomaže Crkvi da iziđe iz sebe same prema životnim periferijama, koji pomaže Crkvi da bude plodna majka koja živi "slatku i utješnu radost evangelizacije".
Zaključujući razmatranje, mons. Pavlić je svećenike pozvao da riječi koje Papa primjenjuje na Crkvu primijene na sebe, i to u četiri koraka. Prvo, u svjetlu Godine milosrđa i Isusova poziva: "Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan" (Lk 6,36), svećenik – kojeg mnogi smatraju duhovnim otcem – treba se pitati opravdava li svojim životom to ime i je li doista milosrdan sebi i drugima. Drugo pitanje, glede Papina izraza da je za dobru evangelizaciju potrebna "paresia" (otvoren, jasan, iskren, čak i ugodan govor), jest "izlazi li iz sebe" odnosno je li svećenik iskren sebi i drugima. Treće, u smislu Papina upozorenja kako Crkva koja ne izlazi iz sebe da bi naviještala evanđelje postaje "samoodnosna" (ili samodostatna), svećenik treba paziti da bude otvoren za druge a ne samome sebi dovoljan, jer biti svećenik znači 'biti za drugoga'. A četvrto svećenikovo pitanje samome sebi – glede fenomena "samoodnosne Crkve", koja vjeruje da ima vlastito svjetlo pa prestaje biti "otajstva mjeseca" – treba da glasi: Imam li ja svoje svjetlo ili je Isus moje svjetlo? "A On je milosrdan, On želi učiniti moje srce po Srcu svome! Hoću li mu to dopustiti?", istaknuo je mons. Pavlić na kraju meditacije.

Nakon toga rad je nastavljen u dvorani župnoga doma, gdje je prof. dr. Milan Šimunović održao predavanje o temi Pomoć obiteljima u kvalitetnoj komunikaciji iz vjere, koje je potaknuto ovogodišnjom Papinom porukom za 47. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Sadržaj izlaganja je raščlamba različitih mogućnosti da se kroz propovijed, katehezu i druge prigodne susrete pomogne današnjim kršćanskim obiteljima koje se teško snalaze u suvrjemenim ideološkim previranjima i dramatičnim izazovima. Ta pomoć, naveo je predavač, trebala bi se očitovati barem na tri područja: pomoći obiteljima da se odupru otuđenosti, apatiji, napetosti i bezperspektivnosti; stimulirati odgoj za žrtvu i međuobiteljsku solidarnost; poticati okupljanje u "široj obitelji – župnoj zajednici, kroz neke poduhvate, kao i na dekanatskom i biskupijskom planu). U toj trećoj točki, spomenuvši predviđena događanja na razini cijele Crkve upravo glede obitelji, mons. Šimunović je iznio zanimljiv i gotovo intrigantan prijedlog o organiziranju tzv. župne sinode ter je izlaganje zaključio pozivom na što bolju organiziranost i u župi i u biskupiji, kao i što više druženja, susretanja, razgovora i "izlaženja na periferije", kao što naglašava papa Franjo.
U raspravi koja je slijedila istaknuta je među ostalim i činjenica kako generaciji sadašnjih pastoralaca, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi, pred "izazovima 21. stoljeća" i "nove evangelizacije" nije lako učiniti iskorak iz – kako je papa Franjo formulirao u "Evangelii gaudium" – "mlitavosti", "beznađa", "sterilnog pesimizma" ili "osjećaja poraza" ter od tzv. sakramentalizacije krenuti u zauzetu evangelizaciju odnosno od "redovnog pastorala" prijeći u "misijsko djelovanje (koje je) paradigma svakog djelovanja Crkve".

U nastavku rada najprije je povjerenik za ministrante don Anđelko Kaćunko predstavio prijedlog programa biskupijskog ministrantskog susreta, 18. lipnja u Senju, a potom je generalni vikar mons. Tomislav Šporčić, župnik i dekan otočki istaknuo značenje teme nove biskupijske pastoralne godine 2015./16. Zatim je, na kraju sjednice, kratko bilo riječi o Papinoj Okružnici o značenju pružanja mira u misi ter o novoj praksi spominjanja Sv. Josipa u misnom kanonu. Susret je završio bratskim objedom uz komentiranje obrađenih tema i aktualnih događanja u Crkvi i društvu.

--------------------

don A.K.

Tags: sjemeništarci, Senj, dr. Richard Pavlić

Ispis