bener

Spomenik kulture senjski trg u blizini katedrale - Cimiter

Senj ARHEOLOGIJA Cimiter trg 2015.GMS(Senj, siječanj 2016.) - Stari trg Cimiter nalazi se u zaštićenoj urbanističkoj povijesnoj jezgri grada Senja, upisanoj u Registar nepokretnih spomenika kulture Ministarstva kulture RH, pod br. Z- 4186.

            Zbog povijesne namjene taj prostor dobio je naziv Cimiter prema lat. coemeterium, za groblje, poznat je tijekom povijesti i kao gradsko groblje, jer su se na prostoru jugozapadno od katedrale sahranjivali pokojnici sve do 19. stoljeća, kada je groblje preseljeno izvan grada na današnji lokalitet sv. Vida.

U Statutu Senjskog kaptola iz god. 1380. nalazimo podatak o postojanju groblja na trgu Cimiteru. Prva faza arheoloških sondiranja na trgu Cimiter 1993. godine to je potvrdila, a o nalazima i rezultatima tih istraživanja možemo pronaći podatke u SZ, 26/1999. str.71-88.
Na taj način i arheološki je dokazan kontinuitet ukapanja pokojnika na tom prostoru od kasnoantičkih preko ranokršćanskih i srednjovjekovnih vremena sve do 19. stoljeća.

Stari trg Cimiter veoma je značajan za kulturno-povijesnu baštinu grada Senja, njegovo Crkveno - povijesno značenje ogleda se i u tome što je na tom prostoru bilo i sjedište Senjske biskupije, a predpostavlja se i senjske glagoljske tiskare. Uz to trg povezuje najreprezentativnije spomenike kulture grada Senja: romaničko-gotičko-baroknu senjsku katedralu Uznesenja BDM ispred koje se nalazio toranj iz 10. stoljeća sve do kraja 19. stoljeća, gotičko-renesansnu palaču Vukasović u kojoj je smješten Gradski muzej Senj, renesansnu palaču Živković i baroknu palaču Carina u kojoj je smješten Župni dom. Dok se s istočne strane trga nalazi i zgrada Sakralne baštine u kojoj je smještana rezidencija biskupa, bogata knjižnica te vrijedan arhiv Kaptola i Senjske biskupije, također riznica i muzej crkvene umjetnosti. S trga je i ulaz u kriptu katedrale ispod desne lađe koja je izgrađena u 18. st. a služila je za pokope senjskih odličnika sve do 1868. godine. Značajno je napomenuti da su na trgu 1271. godine Senjani izabrali Frankopane za vječne potestate i upravitelje grada Senja, koji su im na tom istom trgu darovali Senjski statut 1388. godine.

Zbog kulturno-povijesno i arheološke vrijednosti trga Cimiter potrebno je izvršiti dodatna arheološka istraživanja, to je potrebno i iz razloga kako bi se i arheološki potvrdilo sjedište drevne Senjske biskupije na tom prostoru koja se spominje u dokumentima još od 5. stoljeća.

Prostor trga Cimiter kroz povijesti više puta je uređivan, tijekom izvođena zemljanih radova otkriveni su grobovi s zapadne, južne i istočne strane katedrale, za neke od njih utvrđeno je da pripadaju vremenu od 12. do sredine 19. stoljeća. U cilju dodatnih informacija o trgu Cimiter provedena su arheološka istraživanja tijekom prosinca 2015. godine koje je izvršila tvrtka dipl. arheologa Damira Martinova - ARHEOLOG d.o.o iz Ugljana, dok je voditelj istraživanja bio Andrija Nakić, dipl. arheolog.

O rezultatima arheoloških istraživanja saznajemo iz izvješća dipl. arheologa Damira Martinova Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture RH u Gospiću i Gradu Senju:

Istraživanja su vršena na površini od 30 kvadratnih metara unutar sonde koja je iskopana s južne strane desne lađe katedrale Uznesenja Blažene Djevce Marije.

Tijekom iskopa materijala utvrđena je velika količina ljudskih kostiju koje su se nalazile razasute na čitavoj istražnoj površini. Ovakva količina dislociranih kostiju je posljedica djelomičnog preseljenja kostiju pokojnika na gradsko groblje sredinom prošlog stoljeća. Ipak, u tom sloju dislociranih ljudskih kostiju istraženo je i dokumentirano nekoliko cjelovitih grobova s jednim ili više pokojnika. Općenita karakteristika grobova otkrivenih u ovom sloju je da su pokojnici pokapani na leđa u ispruženom položaju, orijentirani u smjeru sjever-jug s glavom prema sjeveru te najčešće s rukama položenim na prsima. Naknadno je otkriveno da je većina ukopa ovih grobova uništila zapune starijih grobova koji su orijentirani u smjeru istok-zapad. Ritus pokapanja u ovom sloju je isti kao i u prethodnom sloju osim što su orijentirani istok-zapad s glavom prema zapadu. Zapune ovih grobova oskudijevaju nalazima, te je pronađeno tek nekoliko medaljica svetaca čije atribute možemo prepoznati tek nakon konzervacije. Nakon što su zapune grobova istražene, na površini sonde ostali su slojevi urušenja unutar kojeg su bili ukopani grobovi. Uklanjajući ove slojeve, na površinu su počeli izvirati zidovi koji su otkrivani na različitim dubinama. Daljnjim skidanjem slojeva zemlje pronađen je sloj bogat s keramičkim nalazima koji su datirani u kasnoantičko doba.

Preliminarnom analizom podataka prikupljenih ovim istraživanjem najraniji sloj datiran je u vrijeme 1. i 2. stoljeća po Kr. Očito negdje u to vrijeme nastaju i najraniji zidovi otkriveni unutar ove sonde. Nakon toga dolazi do nasipavanja velike količine kasnoantičkih ulomaka amfora zbog nivelacije terena. U srednjovjekovnom periodu pojedini se zidovi i dalje koriste, bilo kao dijelovi prostorija ili kao podnica. Očito negdje u tom periodu dolazi do uništenja ovih prostorija čemu svjedoči i debeli sloj gara i pepela. Sloj urušenja u kasnijem periodu služi kao podloga za ukapanje pokojnika.

Od pokretnog arheološkog materijala treba spomenuti kasnoantičke i srednjovijekovne numizmatičke nalaze, ulomke kasnoantičke keramike, prvenstveno amfora, ulomke majoličke keramike kao i nalaze medaljica s prikazom svetaca. Naravno, više informacija za točniju dataciju raspolagat ćemo nakon cjelovite obrade dokumentacije i konzervacije pronađenih nalaza zaključuje svoj izvještaj dipl. Arheolog Damir Martinov.

Nakon završetka arheoloških istraživanja i prilikom vračanja prostora u prvobitno stanje, došlo je do urušavanja pločnika uz južni ogradni zid Cimitera nakon čega su se otvorile dvije grobnice u kojima je utvrđena veća količina ljudskih kostiju (fotke u prilogu). Po načinu gradnje može se pretpostaviti da su građene u vrijeme kada i kripta ispod desne lađe katedrale (također fotke u prilogu). Više podataka o grobnicama imat ćemo nakon uklanjanja ljudskih kostiju i detaljnijeg istraživanja njihove unutrašnjosti. Svakako da će cjelovita slika o trgu Cimiter biti moguća nakon detaljnog arheološkog istraživanja cijelog njegovog prostora.

Priredila Blaženka Ljubović

KLIK NA FOTOGRAFIJU ISPOD ZA OTVARANJE WEB-GALERIJE

Senj kripta zavrsetak katedrala

Tags: Senj, senjska katedrala, Cimiter, arheologija, spomenik kulture

Ispis E-mail

CookiesAccept