bener

„Da se ne zaboravi“, 24 godine od progonstva Slunjana

slunj komemoracija na 24 oblj progonstva(Slunj, 16.11.2015.) - U ponedjeljak 16. studenog u Slunju je obilježena 24. obljetnica pada ovog mjesta u neprijateljske ruke komemoracijom kod spomenika poginulim braniteljima u gradskom parku, svetom misom u župnoj crkvi Presvetog Trojstva kao i satom povijesti pod nazivom „Da se ne zaboravi.“
„Pred 24 godine u suzama i krvi s teškim križem na bremenu gledali smo na istok i zapad bez uspjeha. Morali smo si pomoći sami a uz patnju i čemer to vrijeme je donijelo i puno plodova. U slobodu Slunjana život je utkalo 350 žrtava i hrabrost srca običnih ljudi. Tijekom progonstva talijanski prijatelji koji su nas pohodili u privremenom utočištu u Karlovcu divili su se braniteljima koji su dolazili na nedjeljne mise u Dom HV-a. Budimo ponosni na to vrijeme u kome je bilo puno suza ali i jake vjere u kojem smo se bez očiju javnosti žrtvovali u znaku križa. Bio je to trijumf ljubavi nad nasiljem i na logici Kristove ljubavi molimo i u današnje vrijeme za spasenje zlih ljudi“, istaknuo je u svojoj homiliji mons. Mile Pecić koji je predslavio misu u suslavlju vojnih kapelana Milenka Majića i Andrije Markača kao i slunjskog dekana mr. Antonija Čuture i mons. Marijana Ožure.

Mons. Pecić je uz vojne kapelane Markača i Majića predvodio i molitvu odrješenja kod spomenika poginulim braniteljima a vijence i svijeće su položili predstavnici državnih vlasti, od izaslanika predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, posebnog savjetnika za branitelje Antu Deura, pa preko izaslanika ministarstva branitelja, Morha, brigadira Ivana Jurilja preko karlovačkog župana Ivana Vučića sa suradnicima te brojnih gradonačelnika, načelnika i predstavnik a Udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Nakon mise održana je u kino Sali Pučkog otvorenog učilišta tribina pod nazivom (Da se ne zaboravi“ na kojoj su o sudbonosnim danima koji su prethodili 16. studenom govorili akteri zbivanja, njih 13 među kojima i mons. Pecić. On je govorio o organizaciji konvoja u kolovozu 1991. kojim je osigurao sklanjanje slunjske djece, njih preko 300 u sigurnije hrvatsko primorje. Spomenuo se i 15.listopada kada je i sam bio uhićen i sroveden u zloglasnu Korenicu u zatočeništvo zajedno s vlč. Ivanom Bogovićem i dvije časne sestre pokušavajući zbrinuti poginule mještane u spaljenom Vagancu.

slunj pad grada

Tags: Domovinski rat, Slunj, progonstvo, izbjeglištvo

Ispis E-mail

CookiesAccept