bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Četrnaesta obljetnica Gospićko-senjske biskupije

(Gospić, 25.5.2014.) - U nedjelju, 25. svibnja, sv. misom u 10,00 sati, proslavili smo u gospićkoj katedrali, vrlo svečano 14. obljetnicu Gospićko-senjske biskupije. Na početku je župnik i dekan gospićki mons. Mile Čančar, pozdravio Biskupa i čestitao mu obljetnicu osnivanja Biskupije i obljetnicu njegovog imenovanja za prvog Biskupa te je pročitao „Papinu bulu o osnivanju biskupije". Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao je mons. dr. Milu Bogovića pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije, 4. lipnja 1999. g. i dodijelio mu titulu naslovnog biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić. Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, 25. svibnja 2000., papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću, koja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkvene pokrajine kao sufraganska biskupija. Ivan Pavao II. imenovao je istodobno mons. dr. Milu Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije, a ustoličenje je proslavljeno 25. srpnja 2000. godine.


Uz Biskupa, koncelebrirao je Župnik. Svečanosti je pridonio i katedralni zbor pod ravnanjem i pratnju na orguljama župnog vikara vlč. Josipa Šimatovića, a neke pjesme popratila je trubom vjeroučiteljica Snježana Gusić. Biskup je propovijed počeo riječima:
„Današnja čitanja daju nam neke ključne poruke prve Crkve, a te poruke vrijede i za ovu današnju Crkvu, dakako i za našu Biskupiju. Kristov učenik Filip širio je uspješno evanđelje u Samariji. Išao je onamo kamo ga je Duh Božji poticao, slao, i zato je imao uspjeha u radu...
Apostol Petar piše crkvenoj zajednici da bi svaki kršćanin trebao znati drugima obrazložiti nadu koja je u njemu. Nije dovoljno reći: pa tako su mi rekli, nego da osobno osjeti blagodat evanđelja i svakome ga obrazloži.
Kristova poruka svijetu stigla je u ove krajeve još u starom vijeku, ali je proživjela brojne progone. Ojačala je u vrijeme hrvatskih knezova i kraljeva. I onda, kada je Lika zajedno s Gackom i Krbavom bila jedinstvena cjelina (Banska Hrvatska), nije imala jedinstvenu crkvenu upravu. U razvijenom srednjem vijeku jedan dio pripadao je Ninskoj, drugi Krbavskoj a treći Senjskoj biskupiji. U novom vijeku, nakon izgona Turaka, bio je kraj pod jednom crkvenom upravom, ali je sjedište Biskupije bilo izvan Like. Osim u Senju, biskupi su stolovali u Bakru, Trsatu, Novom, Grižanama. U drugoj polovici 20. stoljeća biskupsko sjedište pomaknuto je još dalje – u Rijeku.
Osnivanjem Gospićko-senjske biskupije cijelo područje Like dolazi pod crkvenu upravu koja ima svoje sjedište u Lici. Osnutak te biskupije dogodio se (kako smo čuli na početku), na današnji dan jubilarne 2000. godine, a uprava je profunkcionirala dva mjeseca kasnije, 25. srpnja iste godine.
Na svoj način za osnivanje biskupije u Lici zalagala se i skupina laičke inteligencije oko 'Vile Velebita' predvođena Antom Beženom. Kada je biskupija osnovana, cijeli broj 'Vile' posvećen je tom događaju... Biskup je nastavio:
„Valja se zapitati kako je Gospićko-senjske biskupija naviještala i svjedočila ključne evanđeoske poruke u ovoj našoj Samariji?
Svjesni smo da nije ovo naša njiva na koju zovemo Boga u pomoć, nego radimo na Božjoj njivi i tu smo mi poslenici Božji. I mi, poput apostola, osjećamo da je mnogo toga uspjelo što nismo očekivali ni planirali.
Nismo uklonili nedaće koje biju ljude ovih krajeva, ali se trudimo da i u takvim okolnostima ljudi u Evanđelju nalaze obrazloženje nade koja je u njima. Zato smo pokrenuli projekt CHM da ljudi osjete vrijednost trpljenja u našoj povijesti i smisao ovoga današnjeg. U tom smislu odavde se širi poruka po cijeloj Hrvatskoj. Pridonijeli smo duhovnom povezivanju dijelova hrvatske države. Na to je nastavljeno popisivanje svih hrvatskih i katoličkih žrtava na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine...
Mnogi mi rekoše da se Gospić nije ni do danas oslobodio oblaka straha koji se nada nj' nadvio nakon Drugog svjetskog rata. Neki se i danas boje zaustaviti ispred katedrale, a ako idu u nju, iza ugla brzo uđu da ih tko ne vidi na ovom mjestu. I ovo naše vrijeme je nesigurno, puno beznađa i straha. Svima nam je potreban Duh Sveti Branitelj. Božja utjeha utjelovljuje se u Isusu Kristu. Isus nas neće ostaviti kao siročad; doći će k nama te kaže: 'Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj...Molimo da nas Otac obdari darom ljubavi i okrijepi snagom Duha Svetoga. Amen."
Na izlasku iz katedrale prisutni su mogli uzeti presliku „Uvodnika" iz „Vile Velebite" koji je dr. Bežen naslovio: „Crkva ispred državne i stranačke politike" - i zaključiti koliko je današnja državna i stranačka politika, na svim razinama, dosegnula tu spoznaju.

Tags: Gospić, Gospićko-senjska, Mile Bogović

Ispis E-mail

CookiesAccept