bener

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

U Gospiću održan predbožićni susret svećenika: Duhovnost i duhovitost u očinskom poslanju

Predbozicni GS(Gospić, 12.12.2016.) - Redoviti predbožićni susret svećenika Gospićko-senjske biskupije održan je u ponedjeljak 12. prosinca u Gospiću. Započeo je molitvom Srednjega časa u katedrali, a potom je pokorničko bogoslužje predvodio salezijanac don Goran Antunović, župnik i voditelj Pastoralnog centra na Plitvicama. Na temelju biblijskog opisa Mojsijeva poziva, dok je pasao stada svoga tasta Jitra i čuo glas iz grma koji gori a ne izgara, vlč. Antunović je svećenike pozvao na razmišljanje postavljajući sebi nekoliko pitanja – kakav sam pastir; kako pristupam svetim otajstvima, sakramentima; koliko sam spreman biti ponizan, poslušan; jesam li potpuno svjestan da sam od Boga pozvan u svetu službu? Nakon ispita savjesti u šutnji svećenici su mogli pristupiti sakramentu pomirenja.

Drugi dio radnoga susreta, na koji su došli gotovo svi svećenici, održan je u biskupskom ordinarijatu. Na početku je sve nazočne pozdravio koordinator susreta generalni vikar mons. Tomislav Šporčić te je predstavio predavača, dr. Petra Krešimira Hodžića, voditelja Ureda HBK za život i obitelj. U vrlo iscrpnom i temeljitom izlaganju dr. Hodžić je na jednostavan i prihvatljiv način obradio temu "Prožimanje duhovnosti i duhovitosti u ispunjavanju očinskog poslanja".

Izbor teme predavanja uvjetovan je, istaknuo je na početku predavač, priređivanjem katehetskog materijala "Izazov očinstva", dok značenje radosti, humora, duhovitosti i smijeha u obiteljskom životu postaje sve veće, čak kao svojevrstan trend u svijetu. U prvom dijelu izlaganja dr. Hodžić je govorio o očinstvu i očinskom poslanju, istaknuvši riječi Sv. Pavla iz Poslanice Efežanima kako prigiba koljena pred Ocem, od kojega "ime svakom očinstvu na nebu i zemlji". Dakle, rekao je predavač, "Bog je izvor i mjerilo zemaljskom očinstvu, kako onom tjelesnom, na koje smo pozvani mi laici u bračnom staležu, tako i onom duhovnom, na koje ste pozvani vi u vašoj svećeničkoj službi" te je naveo i riječi pape Franje svećenicima u propovijedi na misi u Domu svete Marte 26. lipnja 2013.: "Očinstvo je ubilježeno u srž čovjekovu, pa svećenik nije iznimka, no njegovo se očinstvo usmjerava i živi na poseban način. Ako to nedostaje, onda kao da nešto nije u redu. Postajući zreli ljudi imala bi se osjećati i ta radost očinstva pa i u onih koji žive u celibatu. To je onda pastoralno, duhovno očinstvo usmjereno prema davanju života." Uz to je dr. Hodžić naglasiti kako i očevi u tjelesnom pogledu moraju shvatiti da i njihovo očinstvo ima duhovnu dimenziju u smislu da su odgovorni usmjeriti svoju djecu na put svetosti i podržavati ih na tom putu s krajnjim ciljem da se zajedno s njima na koncu vrjemena nađu u Kraljevstvu Božjem. Tome je kratko dodao fenomen tzv. prenatalnog očinstva, koje je najčešće zanemareno, a koje on zajedno sa svojom suprugom već godinama promiče i poučava trudne parove.

Potom je dr. Hodžić govorio o krizi muškosti i očinstva, istaknuvši najprije uzroke i posljedice, a zatim suočavanje s krizom i iznalaženje mogućih rješenja. Kao uzroke naveo je radikalni feminizam, genderizam, egoizam, individualizam, relativizam, konzumerizam, hedonizam te liberalizam s podrivanjem spolnog morala što sa sobom nosi kontracepciju, prostituciju, pornografiju i homoseksualizam. Uz to, produbio je još dva problema: Manjak kvalitetno provedenog vremena (oca s djecom) te feminiziranost odgojno-obrazovnog sustava u predškolskoj i osnovnoškolskoj dobi. A posljedice toga, naglasio je predavač, brojne su i pogubne, a mogu se u načelu svrstati u nekoliko osnovnih kategorija: siromaštvo, fizičko i emocionalno zdravlje, zloporaba alkohola i droga, školski uspjeh, spolna aktivnost i maloljetničke trudnoće te kriminal, te je za ilustraciju naveo rezultate istraživanja u SAD, jer kod nas ne postoje.

Zatim je opisao potrebu suočavanja s krizom, naglasivši da je kriza duhovnosti u korijenu krize muškaraca/očeva pa tu treba tražiti i pastoralna rješenja, istaknuvši kako poticanje muškaraca/očeva na razvijanje svoje duhovnosti predstavlja i svojevrsno rješenje krize i njenih posljedica. U prilog tome predavač je naveo neke rezultate studija i istraživanja: očeva duhovnost povezana je s većom kvalitetom odnosa s djetetom; za prenošenje vjere djeci važnije je da ona imaju blizak odnos s ocem nego li s majkom; ako otac redovito odlazi u crkvu, a majka ne, onda će i 38 % djece redovito odlaziti, ali ako majka redovito ide u crkvu, a otac ne, samo će 3 % djece redovito ići u crkvu itd. Nedvojbeno je, zaključio je predavač, "da ako otac želi uistinu biti glava svoje obitelji u onom pravom smislu, onda mora nasljedovati Krista koji je glava Crkve. Rast u vjeri i duhovnosti odnosno prijateljevanje s Kristom po milostima koje valja crpsti ponajprije iz sakramenta Euharistije i sakramenta ženidbe temeljeni je preduvjet da muškarci uzmognu autentično ispunjavati svoje poslanje kršćanskog muža i oca."

Potom je dr. Hodžić govorio o muškoj duhovnosti, s naglaskom na istinsku katoličku mušku duhovnost, koja je "odgovor muškarca na Božji poziv na životvorno zajedništvo po sve dubljem otkrivanju Njega kroz življenje žrtve i služenja koje oponaša Krista raspetoga, meditiranje nad Božjom riječju i odgovor na tu Riječ u vjeri, u Duhu Svetomu i u sakramentima, po čemu istinski postaje sin Božji i ud Mističnog tijela Kristova." Dakle, dodao je, katolička muška duhovnost se konkretno ostvaruje po susretu sa živim Bogom kroz redoviti sakrametalni život, adoracije pred Presvetim, svakodnevnu molitvu i čitanje Svetog pisma. A kao recept kako netko postaje predani katolički muškarac, naveo je, prema jednom autoru, dvanaest koraka: pitaj se zašto je Isus Krist tvoj Kralj; budi svetac Krista Kralja; ispovijedaj se bar jednom mjesečno; moli barem 15 minuta svaki dan; otkrij veličanstvo muževnosti koje se može pronaći u misi; sudjeluj na svetoj misi; moli krunicu redovito i nosi je sa sobom; upoznaj svog sveca zaštitnika i anđela čuvara; čitaj Sveto pismo 15 minuta svaki dan; budi svećenik, prorok i kralj u svom domu; poveži se s drugim katoličkim muškarcima u svojoj župi; odluči se na darivanje.

Na kraju toga dijela predavač je istaknuo Sv. Josipa kao uzor muškarcima, rekavši kako se – premda je još davne 1687. godine Hrvatski sabor proglasio Sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva odnosno hrvatskog naroda, a u prigodi 300. obljetnice toga događaja je 1987. utemeljeno u Karlovcu Nacionalno svetište Sv. Josipa - pobožnost tome svetcu među muškarcima u Hrvatskoj nije znatnije proširila. Sve spomenuto, istaknuo je dr. Hodžić, bilo je podloga da se pri Uredu HBK za život i obitelj u kontekstu Drugog ciklusa obiteljskog pastorala „Očinstvo i majčinstvo – dva lica roditeljskog poslanja“ prirede katehetski materijali „Izazov očinstva“ za osnaživanje muškaraca/očeva u odgovornom ispunjavanju poslanja u obitelji, Crkvi i društvu. Ciljevi koje se time želi postići su praćenje muškaraca/očeva u procesu ozdravljenja rana vezanih uz očinstvo, razvijanje molitveno-sakramentalnog života muškaraca/očeva kao i pobožnost Sv. Josipu, osnaživanje muškaraca/očeva da cjelovitije ispunjavaju svoje poslanje nadahnjujući se pozitivnim primjerima i uzimajući svetost kao cilj svojega očinstva te poticanje muškarca/očeva na zdraviju komunikaciju sa svojim suprugama i djecom.

U završnom dijelu izlaganja dr. Hodžić je rezimirao kako je autentična muška duhovnost ključna sastavnica prevladavanja krize muškosti i očinstva, ali i očuvanja obitelji kakvom ju je Bog zamislio. Istaknuo je nova gibanja i okupljanja "muškaraca u Crkvi gotovo na svim meridijanima i paralelama, odlučnih da svoju muškost te ulogu muža i oca shvate ozbiljno i postanu aktivni dionici kulturnog rata". Dodao je da se prateći vijesti iz čitavog svijeta i promatrajući znakove vrjemena može zaključiti kako je na djelu okršaj koji bijesni nesmiljenom žestinom pa tu ozbiljnu situaciju valja i ozbiljno shvatiti. No, istaknuo je, "s druge strane moramo biti pažljivi kako ne bismo upali u zamku da sami sebe shvatimo preozbiljno, kao da sve ovisi o nama, te tako padnemo u ralje oholosti umjesto da rastemo u poniznosti". U rastu u poniznosti, naglasio je predavač, kao vrlo koristan protuotrov oholosti pokazuje se humor odnosno duhovitost, nabrojivši brojne "dobrobiti duhovitosti odnosno humora, osobito kada je praćen smijehom, a mogu se razvrstati u dobrobiti za fizičko zdravlje, za mentalno zdravlje i dobrobiti u društvenom pogledu". A ključna činjenica "glede povezanosti kršćanske duhovnosti s duhovitošću i humorom, koji u svakom slučaju moraju biti u onoj svojoj moralnoj formi, koja izgrađuje i približava Bogu, jest odgovor na pitanje je li Isus bio duhovit, je li se šalio i smijao", rekao je dr. Hodžić, istaknuvši da, iako u Bibliji, za razliku od plakanja, nije izrijekom navedeno da se Isus smijao, ima dovoljno posrednih utemeljenja za takvu tvrdnju.

Na kraju je kao dodatan dokaz u prilog prožimanju duhovnosti i duhovitosti naveo primjere nekolicine svetaca poput Sv. Filipa Nerija, Sv. Franje Saleškog, "velikana duhovitosti među suvremenim svecima" svetog pape Ivana XXIII., poznatog kao "Dobri", koji se itekako znao našaliti i na vlastiti račun. "Ti duhovni otci znali su svoje duhovno očinstvo obogatiti duhovitošću i tako doći do srca ljudi. I mi možemo slijediti njihov primjer bilo u braku i obitelji, bilo u pastoralnom i evangelizacijskom djelovanju", naglasio je dr. Hodžić, dodavši kako nas i papa Franjo na to potiče riječima: "Ne gubimo stoga taj radosni duh, pun osmijeha, pa čak i podsmijeha na svoj račun, koji nas čini dragim ljudima, čak i u teškim položajima. Kako je blagotvorna dobra mjera zdrava humora!" Predavač je zaključio da bismo živeći naše očinstvo trebali znati prožeti ga zdravom duhovnošću i zdravom duhovitošću. "Naposljetku, duhovnost i duhovitost su 'dvije sestre' koje žive skladan suživot u srcima onih očeva koji se nadahnjuju Božjim duhom. A humor i smijeh bi zbog svojih ljekovitih učinaka uvijek trebali biti dostupni na policama kako obiteljske tako i župne 'ljekarne', jer ako shvaćamo ovozemaljski život kao pripremu za vječni život, zašto onda radost, humor i smijeh na zemlji ne bi bili priprema za vječnu sreću u nebu?" Na kraju izlaganja, po preporuci pape Franje, svi zajedno izmolili su molitvu Sv. Tome Mora, u kojoj na kraju stoji: "Gospodine, daj mi smisla za humor. Daj mi milost da mognem razumjeti šalu, upoznati malo sreće u životu, i s drugima je dijeliti."

Nakon kraće rasprave, biskupijski povjerenik za obiteljski pastoral mons. Šporčić podsjetio je na trogodišnji ciklus rada u obiteljskom pastoralu i na programe koji predstoje. Potom je ogulinski dekan preč. Robert Zubović predstavio plan hodočašća u Fatimu sljedeće godine, povodom stote obljetnice Gospina ukazanja, a biskupijski povjerenik za mlade vlč. Josip Šimatović iznio je osnovne organizacijske pojedinosti za Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru od 29. travnja do 1. svibnja 2017. te izvijestio o razvoju nedavno pokrenute glazbene škole za crkvene orguljaše i pjevače. Nakon toga je don Anđelko Kaćunko predstavio prijedlog i koncepciju tiskanog mjesečnika biskupije, što će biti razmotreno na dekanatskim sastancima pa se očekuju eventualni konkretni savjeti i sugestije. Na kraju se svima poticajnom riječi obratio i ordinarij mons. Zdenko Križić, zahvalivši svim svećenicima, kao i nazočnom biskupu u miru Mili Bogoviću, za odaziv i sudjelovanje u radu na susretu te je svima čestitao Božić i zaželio da u sljedećoj godini Bog svojim blagoslovom prati rad svih zajedno. Susret je završio zajedničkim objedom u blagovalištu ordinarijata, gdje je generalni vikar uime svećenika uputio biskupu tradicionalnu božićnu čestitku.

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.