bener
  • Naslovnica

Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije

Polnoćka u Gospiću

gs polnocka(Gospić, ponoćke u katedrali 2016.) - U katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću svetkovina Rođenja Gospodinova počela je s dvije ponoćke. Prvu u 20,00 sati, upriličenu za školsku djecu, predvodio je župnik i dekan mons. Mile Čančar. Dječjim zborom ravnala je vjeroučiteljica Jelena Majer, uz glazbenu pratnju studenta Nikole Perišića. Djecu su dopratili roditelji i stariji članovi obitelji pa je katedrala bila ispunjena do zadnjeg mjesta, a srca toplinom evanđeoskog događaja oslikanog i na oltarnoj slici katedrale te opjevanog u našim božićnim pjesmama koje božićni ugođaj čine dubljim i jačim.

Ponoćku u pola noći predvodio je gospićko-senjski biskup mons. mr. Zdenko Križić u zajedništvu sa župnikom mons. Milom Čančarom, duhovnim pomoćnikom župe vlč. Vinkom Međugorcem i biskupovim tajnikom i župnim vikarom vlč. Mišelom Grgurićem, uz asistenciju đakona vlč. Pere Jurčevića. Pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem i uz orguljsku pratnju mr. Rudia Barišića. Biskup se u propovijedi osvrnuo „na radostan i utješan navještaj događaja koji nas svake godine impresionira i zadivljuje: Bog je sišao među ljude, postao čovjekom, jedan od nas, postao je 'Emanuel', tj. 'S nama Bog'... Bog je došao na blag i nježan način i samo tako želi djelovati u našoj povijesti. Nikome se silom ne nameće, ostavlja svakog čovjeka slobodnog da ga prihvati ili ne prihvati. Radije je prihvatio da se rodi u štali nego da nasilno uđe u nečiju kuću... Ima puno kršćana koji kažu da vjeruju, slave Božić, ali žive kao da Boga nema. Bolje je biti nevjernik nego vjernik koji u svom životu ne drži puno do Boga i njegovih zapovijedi. Jer ovakav vjernik postaje sablazan drugima...

Isus nam je navješten kao 'Svjetlo istinito koje prosvjetljuje svakog čovjeka'. Mi znamo da svjetlo po sebi razgoni tamu, takav je prirodni zakon. Ali kad je u pitanju Božje svjetlo taj zakon ne vrijedi: da bi Božje svjetlo rastjeralo tamu našeg života potrebno je da ga čovjek htjedne primiti u svoje srce...“

Biskup je pozvao da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te da razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, jer život u ovome svijetu ne traje predugo te nastavio: „Svi znamo da problem nezadovoljstva, besmisla i očaja koji vladaju u mnogim srcima današnjih ljudi nisu sigurno toliko zbog neimaštine koliko zbog unutarnje praznine. Problem droge u svijetu i kod nas nije problem siromašnih nego bogatih. To isto vrijedi za nepravdu i kriminal koji su, u najvećoj mjeri, proizvod bogatih, proizvod ljudi kojima je, uglavnom, puna kasa, ali prazno srce, kojima je glavni životni cilj imati, a ne biti.“

Na kraju je pozvao da „se otvorimo Božiću, da Božić uđe u naša srca, da nas obasja njegovo svjetlo, tada ćemo dobro razumjeti što je u životu najvažnije, a do čega treba ili ne treba puno držati. Čestitajući blagoslovljen Božić zaželio je da ova noć bude svima novi početak boljeg života koji nam Isus nudi, da se odreknemo nekih naših tama, prije nego što to bude prekasno!“

s. Robertina Medvengs polnocka 3

gs polnocka 2

Tags: Gospić, katedrala, Božić

Ispis E-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.