bener

Dan posvećenog života

Monsinjore/velečasni g. župniče,

budući da Pastoralni plan Gospićko-senjske biskupije za 2006./2007. nalaže posebno obilježavanje Dana posvećenog života na Svijećnicu 2. veljače 2007., dostavljamo Vam prijedlog propovijedi i molitve vjernika na tu temu. Sastavio ih je fra Slavko Antunović (Plaški).

Vjerujemo da će Vašoj osobnoj edukaciji doprinijeti i predavanje Oblici posvećenoga života koje je pripremio fra Viktor Nuić za sjednicu Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i društva apostolskoga života, Zagreb, 2. prosinca 2006.

_______________________________________________________________________________

 Prijedlog propovijedi za Dan posvećenog života, 2. veljače 2007.

 

Pastoralni plan Godine duhovnih zvanja na razini Riječke metropolije, a povodom 200. obljetnice osnutka senjskoga sjemeništa, u svojoj svakodnevnoj provedbi podrazumijeva akcije, molitvu i govor o svećeničkim i redovničkim zvanjima u cijeloj Crkvi i našem narodu.

Brojni mladići i djevojke su se uključili u različite oblike posvećenog života – postali su redovnici i redovnice. čine to i danas, iako u mnogo manjem broju. Nedostatak svećeničkih i redovnički zvanja već je duže vrijeme prisutan u cijeloj Crkvi, a u zadnje vrijeme sve više i kod nas.

Redovnici na hrvatskim povijesnim prostorima žive otkada i kršćanstvo. Benediktinci su prvi došli. Zaslužni su za unapređenje duhovnoga i kulturnoga života u cijeloj Evropi, pa i u Hrvatskoj. Taj red u Hrvatskoj danas broji tek nekoliko članova. Pavlini su izvorni srednjovjekovni red. Njihovi samostani su bili bastioni obrazovanja, kulture i nacionalne svijesti. I taj red danas u Hrvatskoj broji tek nekoliko članova.

 

Naša biskupija na svom području ima 15 redovnika. Oni su članovi pet različitih redova. Imamo i 17 redovnica, časnih sestara. One su članice dviju zajednica. Uz dan Posvećenog života reći ćemo par riječi o tim redovničkim zajednicama čiji su članovi prisutni u našoj Gospićko-senjskoj biskupiji:

 

-                     FRANJEVCI TREćORECI (TOR) nasljednici su onih prvih sljedbenika sv. Franje "pokornika iz Asiza". Oni rade u školama, župama i bolnicama, na teološkim fakultetima i u raznim drugim oblicima apostolata. Hrvatska provincija trećoredaca glagoljaša nastala je početkom 15. stoljeća od više pokorničkih skupina koje su se ujedinile u jednu zajednicu i održale svoj prvi kapitul 1492. godine na otočiću školjiću kraj Zadra. Kasnije se ujedinjuju sa provincijama Trećeg samostanskog reda u Italiji. Hrvatski franjevci trećoreci bili su promicatelji starohrvatskog jezika i glagoljice. Imali su privilegij korištenja tog jezika i u liturgiji. Iz zajednice naših Trećoredaca potječe i blagopokojni Srećko Badurina, šibenski biskup (umro 1996.). Na području naše biskupije, u Ogulinu, djeluju tri trećoredca.

 

-                     FRANJEVCI – MALA BRAćA – OFM Kao zajednica su se formirali 1735. diobom od Franjevačke provincije Bosne Srebrene, iako na hrvatskim prostorima djeluju još od doba sv. Franje. Kroz to vrijeme isticali su se toliki redovnici koji su za Boga i narod bili spremni sve žrtvovati. Sjetimo se prvog hrvatskog sveca sv. Nikole Tavelića. Na području djelovanja nicala su kroz povijest filozofsko-teološka učilišta, npr. u šibeniku (1699., 1714.), Makarskoj (1708., 1736.) od kojega je 1936. nastala Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj. Franjevci su osnovali i prvu javnu gimnaziju s nastavnim hrvatskim jezikom na hrvatskom jugu u Sinju. U našoj biskupiji tri dalmatinska franjevca splitske provincije Presvetog Otkupitelja djeluju u župi Gračac i jedan u župi Udbina. Tri hercegovačka franjevca mostarske provincije Uznesenja Marijina djeluju u župama Plaški i Tounj, te u Gospiću.

 

-                     FRANJEVCI KAPUCINI – OFM Cap. - nastali su kao novi ogranak Franjevačkog reda u 16. stoljeću i kao putujući propovjednici brzo su se proširili po cijeloj Evropi. Dolazak kapucina u naše krajeve vezan je uz veliko ime sv. Lovre Brindiškog, crkvenog naučitelja. Početkom 18. stoljeća kapucini dolaze u Varaždin, zatim Osijek, a potom i u druga mjesta i gradove: Zagreb, Dubrovnik, Split, Rijeku i Karlobag. Lika i Krbava njihovo su veliko evangelizacijsko polje u prošlosti, a najznamenitiji u vjerskom i kulturnom života toga područja bio je kapucin Marin iz Senja. U našoj biskupiji u Karlobagu i danas djeluju tri kapucina.

 

-                     MONFORTANCI – DRUŽBA MARIJINIH MISIONARA - U Hrvatsku je taj "novi" red došao 1976. godine. Red se nadahnjuje likom, naučavanjem i duhovnošću sv. Ljudevita Montfortskog, a monfortanska duhovnost se sastoji u nasljedovanju Krista noseći vlastiti križ po daru i snazi  krštenja uvijek oslonjeni na pomoć Presvete Djevice Marije kao najsigurnijeg puta do punine života u Kristu. U našoj biskupiji jedan monfortanac djeluje u Oštarijama ogulinskim.

 

-                     RED BOSONOGIH KARMELIćANA – OCD nastao je u 12. stoljeću, a ime im dolazi od brda Karmela u Izraelu, brda na koje se nekoć povlačio prorok Ilija da bi bio u sabranosti i povezanosti s Bogom. I današnji karmelićani vide u proroku Iliji svoga duhovnog oca i žele nasljedovati njegov duh i njegovu gorljivost za Boga. Karmel je Crkvi podario velike svece i duhovne veličine, kao što su sv. Terezija Avilska, sv. Ivan od Križa, sv. Terezija od Djeteta Isusa. U Somboru imaju svoj samostan od 1904. godine, a na poziv bl. Alojzija Stepinca 1959. godine dolaze i u Zagreb - Remete. Jedan član ovoga reda djeluje u Zagorju ogulinskom.

 

-                     SESTRE PRESVETOG SRCA ISUSOVA, zajednica koju je utemeljila Majka Krucifiksa, krsnim imenom Marija Kozulić. Marija je rođena u Rijeci u dobroj hrvatskoj obitelji, porijeklom iz malog Lošinja. Kako se družba širila i rasla, njezine konstitucije je odobrio senjsko-modruški biskup Antun Maurović 1899. godine. Nakon Prvog svjetskog rata počinje povijest hrvatske grane te družbe. Od 1927. imaju svoju kuću u Crkvenici. U našoj biskupiji šest sestara djeluje u Gospiću, četiri u Otočcu, dvije u Ogulinu, dvije u Slunju i jedna u Lipi.

 

-                     DRUŽBU SESTARA MILOSRDNICA, utemeljio je veliki apostol kršćanske ljubavi sv. Vinko Paulski. On je 1633. godine u Parizu osnovao družbu Kćeri kršćanske ljubavi koja je preuzela skrb za osobe na rubu društva: napuštenu djecu, siromašne, bolesne, stare, zatočene. Povijest hrvatskih milosrdnica započinje 1845. godine, kada je na poziv zagrebačkoga biskupa, kasnije nadbiskupa i kardinala Jurja Haulika, stiglo u Zagreb šest "bijelih sestara". U našoj biskupiji dvije milosrdnice žive i rade u ogulinskoj bolnici.

 

Bez redovništva povijest Crkve i svijeta bila bi siromašnija, a posebno u našem narodu i na ovim prostorima. Redovništvo je uvijek promatrano kao veliki dar čitavoj Božjoj Crkvi, te je ono u svakom vremenu dužno čuvati i njegovati različite oblike posvećenog života. Iako naša biskupija ima mali broj redovnika i redovnica, ipak se u njemu očituju tolike različite karizme. Oni koji su prepoznali Božji poziv i odlučili se trajno živjeti u čistoći, poslušnosti i siromaštvu, postaju doista znak koji na najbolji način uprisutnjuje Božje kraljevstvo na ovom svijetu. Oni biraju način življenja u kojem posve služe Bogu, Crkvi i spasenju svijeta. Njih su utemeljili u različitim razdobljima Crkve i povijesti velikani duha – sveci - te tako svojim karizmama stvorili s Božjom pomoću veliko i raznoliko bogatstvo Crkve.

Način na koji redovnici i redovnice žive određuje Pravilo njihova utemeljitelja. Ta se pravila svode na život po Evanđelju kako to sv. Franjo u svom Pravilu kaže: "Pravilo i život Manje braće jest ovo: opsluživati sveto Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista". Evanđelje je jedini izvor pravog i istinskoga života koji daje oblik jednoj redovničkoj zajednici, ali i svakom kršćaninu. Sv. Franjo moli i zaklinje: "Obdržavajmo, dakle, riječi, život, nauk i sveto Evanđelje onoga koji se udostojao moliti Oca za nas." Pretpostavka za ovo je "ljudska zrelost" koja se očituje: u radosti, razumijevanju, uzajamnom i velikodušnom praštanju, nepristranosti, bratskoj ljubavi koja je slična onoj majčinskoj, u raspoloživosti prema drugima, u slobodi od navezanosti na službe ili što drugo, kao i u spremnosti primanja uvreda, opomena…

Potrebno je danas više nego prije poraditi da imamo svećenika, redovnika i redovnica. Učinit ćemo to molitvom i raznim aktivnostima možemo potaknuti mlade da prihvate duhovno zvanje. Obnova redovništva s novim članovima danas se može izvesti s obnovom obiteljskoga života, s obnovom života za ideale i rađanjem više djece koja će održati naš narod u životu u svakom pogledu, duhovnom i materijalnom. Ako bude djece i života za ideale po evanđelju, imat ćemo i svećenika, redovnika i redovnica, a sve drugo su lako savladive teškoće. S evanđeljem u ruci i srcu možemo sve.

 

Plaški, 18. siječnja 2007.                                                                fra Slavko Antunović


Molitva vjernika za Dan posvećenog života

 

Uvod

Gospodine Isuse Kriste, veliki i vječni svećeniče, žalosno je tvoje srce, kad vidiš ovce bez pastira. Zato u tvoje ime i po tebi molimo nebeskog Oca, da pošalje poslenike u žetvu svoju.

 

1. Isuse, dobroto beskrajna, učini da kršćanski roditelji odgajaju svoju djecu u duhu požrtvovnosti i da velikodušno daruju u svećeničku i redovničku službu one, koje ti pozoveš, molimo te.

 

2. Učitelju apostola, odaberi i privuci između naših mladih one koji će nam prikazivati žrtvu svete mise, dijeliti svete sakramente, te moliti i žrtvovati se za nas, molimo te.

 

3. Dobri Pastiru, čuvaj svoje odabrane za svećeništvo i redovništvo od vanjskih i nutarnjih pogibelji i daj im ustrajnost u svetom zvanju da postanu i budu svećenici po tvojem Presvetom srcu. Neka puni vjere i ljubavi prema tebi i tvojoj svetoj Crkvi nesebično posvete sve svoje snage za održavanje i širenje tvoga kraljevstva u neumrlim dušama, molimo te.

 

4. Majko Marijo, čuvaj naša sjemeništa, da iz njih izađe mnogo svetih svećenika i redovnika, koji će našem narodu sačuvati najveće blago svete vjere i obdari nas mnogim redovnicama koje će molitvom i žrtvom obnavljati lice Crkve, molimo te.

 

5. Probudi u svim vjernicima svoje Crkve svijest da moli i odgaja mlade za duhovna zvanja, molimo te.

 

6. Bože, daj nam svećenika, redovnika i redovnica. Bože, daj nam svetih svećenika, redovnika i redovnica. Bože, daj nam mnogo svetih svećenika, redovnika i redovnica, molimo te.

 

7. Sjeti se Gospodine i svih onih koji pred nama pođoše u tvoje Kraljevstvo, osobito onih koji su ti se za života posvetili služiti u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći. Budi njihova nagrada na nebesima molimo te.

 

Prenesi, Gospodine Isuse, naše molitve pred lice Oca svoga i Oca našega i daj da se tvoje kraljevstvo širi i raste po svim narodima na zemlji. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

 

IspisE-mail

CookiesAccept

NAPOMENA! Ova stranica koristi cookies i slične tehnologije.

Ako ne promijenite postavke preglednika, slažete se s njim. Dodatne informacije

Prihvaćam
  • Kolačići ili cookie veoma dugo se primjenjuju u web tehnologijama. Ova obavijest je propisana zakonom EU. Preporučamo da učinite "klik" na "Prihvaćam" čime potvrđujete da razumijete što su to kolačići. Dolje niže je isječak s wikipedie o tome što su to kolačići i koja je njihova uloga.
  • Kolačići s naših stranica služe isključivo u statističke svrhe s namjerom da bi poboljšali iskustvo posjeta ovim stranicama.
  • Ova obavijest je postavljena sukladno:

DIREKTIVA 2002/58/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)

  • HTTP cookie, također i cookie ili kolačić je jednostavna tekstualna datoteka koja se pohranjuje u pregledniku dok korisnik pregledava neki internetski site. Kada korisnik u budućnosti pregledava taj isti site, site može "izvući" ili dohvatiti podatke koji su pohranjeni u kolačiću, kako bi bio obaviješten o prethodnoj korisnikovoj aktivnosti. Kolačići mogu sadržavati informacije o tome koje je stranice korisnik posjetio, podatke o prijavi, pa i koje je gumbe korisnik kliknuo. Ovi podaci mogu ostati u kolačiću mjesecima, čak i godinama.
  • Kolačići se katkad miješaju s programima - no oni su samo komadić podataka - i sami ne mogu ništa uraditi. Ne mogu sadržavati viruse niti instalirati maliciozni softver na kompjuteru domaćinu. Međutim, kolačići za praćenje (tracking cookies) i posebno kolačići trećih strana često se koriste kao način da se načine dugoročni zapisi o korisnikovoj povijesti surfanja.
  • Ostale vrste kolačića odrađuju funkcije nužne za moderan Web. Možda su najvažniji autentifikacijski kolačići, pomoću kojih server zna je li korisnik ulogiran i ne. Također zna i pod kojim je računom korisnik ulogiran.