bener

Kršćanski post

Gospićko-senjska biskupija

Pastoralna Godina duhovnih zvanja

POST I ZVANJE

Draženko Tomić

Prema: A. Grün, Fasten - Der Weg nach innen. u Služba Božja, 42(2002.), br. 2-3, str. 225-228.

Put  jasnoći

Jedan od načina da se otkrije duhovno zvanje u sebi je i post. Post vodi k rasvjetljenju očiju tijela i duše. Veliki ljudi su prije važnih životnih odluka uvijek postili.

Post ne uklanja samo nečistoću tijela nego i duše. Dotičemo nutarnji prostor tišine u kojem Bog stanuje u nama. Post je put u nutarnju domovinu, u nutarnje središte. Tamo gdje u nama stanuje Bog. Tu možemo doživjeti domovinu. Tamo smo kod kuće.

Iskustvo je da se za vrijeme posta intenzivnije i jasnije sanja. Očigledno post unosi jasnoću u našu podsvijest. Snovi nam pokazuju kako je stanje oko nas. često nam označavaju trag kojim trebamo ići dalje.

Zašto postiti?

  • - da bi bili učinkovitiji u molitvi na neku nakanu,
  • - da bi Bogu zahvalili za postignute milosti,
  • - da bi otkrili put do unutarnje slobode i širine, života i budnosti.

Kako Crkva posti?

Uobičajeni način posta u crkvi je: na dan kad postimo kod jednog obroka do sita se najesti, a kod druga dva nešto si uskratiti.

Post obvezuje one koji su navršili 18 godina, a nisu prešli 60. Nemrs je uzdržavanje od masne hrane. Dužni su ga obdržavati svi koji su navršili 14 godina - u sve petke u godini.

Post u kombinaciji s nemrsom je obvezan na čistu Srijedu i Veliki petak. Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici, teški manualni radnici, i gosti (da ne bi pravili neugodnosti gostoprimcima).

 Post je čišćenje duše.

U postu čistim prljavštinu koja se nakupila u mojoj duši, jer je bilo različitih misli i negativnih raspoloženja.

Cilj posta je unutarnja sloboda - sloboda od prisile da se svaka glad, bila duhovna bila materijalna, mora odmah utažiti. Ne moramo odmah ispuniti svaku potrebu. Tko svoje potrebe mora utažiti čim se pojave nikada neće razviti jaku osobnost. Odricanje je put prema jakoj osobnosti i put u unutarnju slobodu.

što nije kršćanski post?

Kršćanski post nije neka vrsta dijete u korist fizičke i psihičke ravnoteže. To bi bilo nedostatno. Tjelesna glad treba nas neposredno usmjeri prema jednoj drugoj gladi: gladi za Bogom. Tjelesna i duhovna glad skladno se povezuju u postu življenom u Duhu Svetom i tako mogu postati tehnikom molitve. Jer onaj tko posti mora u svome tijelu iskusiti da čovjek ne živi samo o kruhu nego o svakoj riječi koja izlazi iz Božjih usta.

 Kako možemo postiti?

  • *odričući se prekomjerne hrane i pića, mesa i alkohola (pa i slatkiša)
  • *smanjiti neke štetne ili neprikladne radnje (pušenje, gledanje televizije, interneta ili svega onoga što čovjeka čini ovisnim)
  • * duhovni post, odricanjem osuđivanja ili ogovaranja, odricanjem od psovke i određenih navika koje su ušle u život i koje ga narušavaju.

 Put k slobodi

Izdržim li post, premda me zna i glava zaboljeti, doživljavam kako sam u unutrašnjosti slobodan. To me čini življim i budnijim. Jače osjećam miris prirode. I hrana odjednom drugačije miriše - više je cijenim i nije mi nešto samo po sebi razumljivo nego je dar. Post usporava moje pokrete, pa osjećam da nije moguće uokolo rovariti. Postom mogu raditi kao i inače, ali sam više svjestan onoga što činim.

 

Put k samom sebi

Post me dovodi u doticaj sa samim sobom. Prvi korak posta je neugodan. Nastupa osjećaj gladi i sukobljavanja s nutarnjim mehanizmom.

Neugodno stanje gladi potiče potrebu za jelom. Ali, odreknem li se jela otkrit ću kako u meni ključa razočaranje, ljutnja, nezadovoljstvo, unutarnje nesuglasice... Post me prisiljava da točno pogledam što me u unutarnjosti pokreće. Poziva me da pred Bogom pogledam istinu o sebi i da izdržim. Preduvjet je znati da sam bezuvjetno prihvaćen od Boga. Tako mogu pružiti Bogu sve bez precjenjivanja i bez osuđivanja samoga sebe.

 Intenziviranje molitve

Post je intenziviranje i produbljivanje molitve. S punim trbuhom teže je moliti. Post nas čini sabranijima u molitvi. Post je ovdje shvaćen kao pojačavanje zagovorne molitve za drugoga. U prvoj Crkvi prakticirala se intenzivna molitva povezana s postom za one koji su bili u velikim nevoljama. Post za nekoga drugoga prisiljava me da cijeli dan mislim na njega. To je stvarna molitva za drugoga. Mnogo puta osjećam teret posta. Ali ne vrtim se oko sebe, nego u postu nosim drugoga čovjeka pred Boga. U postu priznajem da drugome ne mogu pomoći sam.

Ne trebamo se strašiti da će post naškoditi našem tijelu. Nećemo umrijeti od gladi ako jedan dan ne jedemo. Ako netko ima ozbiljne pritužbe na post uvijek može jednostavno i ponizno prestati postiti. Nema smisla praviti nasilje nad sobom.

Opasnost je u postu izdizati sebe iznad drugih koji ne poste, imati osjećaj da si bolji od njih.

Tada u postu nisi kod sebe nego kod drugih.

Ili si možda usredotočen na količinu posta.

Medicinska dimenzija posta:

Post podrazumijeva izbjegavanje uobičajene hrane kroz određeno dulje ili kraće razdoblje u svrhu tjelesnog i psihičkog čišćenja i obnavljanja te aktiviranja unutarnjih potencijala našega organizma za samoizlječenje. Post pritom nema apsolutno nikakve veze s dijetama kojima je isključivi cilj gubitak kilograma, i ne temelji se na izgladnjivanju.

Post je čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu.

Post je jedna od najstarijih metoda liječenja i očuvanja zdravlja.

Post je jedna od najboljih metoda reguliranja, pročišćavanja i obnavljanja te tako i očuvanja zdravlja sustava za probavu i izmjenu tvari, tj. cjelokupnog metabolizma.

Postom se

- stanice organizma brže i bolje opskrbljuju kisikom,

- smanjuje se razina kolesterola u krvi,

- učvršćuju se koža i vezivna tkiva,

- ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne te PMS,

- razgrađuju se negativni osjećaji koji ugrožavaju psiho-fizičko zdravlje,

- stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama.

U razdoblju posta

- ne konzumirajte kavu, crni čaj, alkohol, slatko ili gazirana pića i ne pušite,

- jedite manje i lakše, primjerice rižu, krumpir, salate, juhe, mliječne proizvode i obavezno popijte oko 2 l tekućine,

- jedite svježe i zrelo voće, te jednako tako svježe sirovo, kuhano ili lagano pirjano povrće,

- nakon 18,00 sati ne jedite i ne pijte više ništa.

Ispis E-mail

CookiesAccept