bener

Gospić

GOSPIĆ: Mons. Batelja o bl. A. Stepincu

(7. 5. 2010. - A. K.) U gospićkom je Kulturno-informativnom centru 7. svibnja održana redovita mjesečna tribina "Mladi petak", koju organiziraju župa Navještenja BDM i Grad Gospić. O temi "Kardinal Stepinac u novijim crkvenim i partijskim dokumentima" govorio je mons. dr. Juraj Batelja, postulator kauze Bl. Alojzija Stepinca. Nakon što je iznenadio slušatelje svojim uspomenama koje ga s Gospićem vežu iz vremena služenja vojnog roka, predavač je naveo što je sve Stepinac učinio za Liku, a potom se osvrnuo na razne medijske laži o našem Blaženiku, istaknuvši nedavnu televizijsku emisiju "Otvoreno" u kojoj su nastupili akademik Petar Strčić i dr. Ivo Goldstein.



Dr. Batelja svoje je iscrpno izlaganje, praćeno upečatljivom video-prezentacijom, temeljio na svojem najnovijem djelu odnosno troknjižju pod naslovom "Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi", koje je objavljeno prije nekoliko mjeseci i u kojem su prvi put na jednom mjestu prikupljeni svi dokumenti koji rasvjetljuju ulogu i ponašanje zagrebačkog nadbiskupa u zbivanjima prije 2. svjetskog rata i tijekom njega. Nakon ove knjige, istaknuo je autor trilogije, neće se naći niti jedan čovjek koji bi mogao uprijeti prstom u zagrebačkog nadbiskupa, što se činilo u vremenu dok su partizansko-obavještajni dokumenti bili često jedini službeni izvor za povijest. Autor je u dvjema knjigama objavio 42.500 stranica dokumenata, proučenih i sabranih "od Moskve do New Yorka", a u trećoj su oni znanstveno protumačeni. A u prikupljanju dokumenata autor je koristio i arhive njemačkih i francuskih obavještajnih službi koje su u to doba izvještavale svoje vlade o Stepinčevim postupcima, kao i arhive Međunarodnog Crvenog križa, a svi ti dokumenti, kako je istaknuo, definitivno bacaju novo svjetlo na Stepinca, poglavito glede optužbi koje su mu nametnute u montiranom sudskom procesu, ali i nadbiskupov odnos prema Židovima, prema ustaškom režimu itd.
Mons. Batelja je istaknuo i riječi samoga Stepinca koji je svojedobno izjavio da će prava istina o njemu doći na vidjelo "kad se prilike srede" i kada "ljudi budu mogli svjedočiti bez ikakvog straha". Postulator smatra da je vrijeme za to došlo ter da je cilj njegove nove knjige, koja je objavljena u povodu 50. obljetnice Blaženikove smrti, upravo prikazati istinu o Stepincu bez ideologizacije koja je stalno bila diktirana. To omogućuje 691 dokument, od čega je veći dio javnosti prvi put prezentiran tek sada, a zapisi datiraju iz razdoblja od 1939. sve do 1998. godine. Dr. Batelja je na njihovu prikupljanju radio još od 1979., a istaknuo je da se u knjizi među dobrim dijelom dokumenata, koji su do sada bili pogrješno interpretirani ili prenošeni, prvi put u svom originalnom obliku donosi i govor nadbiskupa na suđenju koji je javnost do sada poznavala u onoj verziji koju je predstavljala Udba.

Upravo je u tom kontekstu mons. Batelja istaknuo kako trilogija "Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi" sadrži i niz dokumenata iz arhiva komunističkih sigurnosnih službi. Ti dokumenti rasvjetljavaju način na koji je ondašnji režim montirao politički proces protiv zagrebačkog nadbiskupa. U knjizi se prvi put objavljuje i zapovijed Aleksandra Rankovića iz svibnja 1945. da se Stepinca uhiti ter da mu se u istražnom postupku "dokaže suradnja s ustaškim režimom i protunarodna djelatnost". No kako u istražnom postupku nije pronađeno dovoljno elemenata za "eliminaciju Stepinca", dodao je mons. Batelja, pronađeni su brojni dokumenti iz arhive Udbe koji su služili pri montaži procesa, a knjiga donosi i prikaz partijske selekcije dokumenata (s oznakom NE) koji su "remetili" unaprijed donesenu presudu. Znakovit je također podatak da je od 47 svjedoka samo njih sedam pripušteno na saslušanje.
Sve bi te činjenice, tvrdi postulator, trebale pridonijeti konačnom mijenjanju određenih stajališta u hrvatskoj historiografiji. U tom smislu knjiga dokumentira i kako se Tito nedugo nakon Stepinčeva uhićenja pojavio u Zagrebu i tražio, prvo od predstavnika klera, a zatim i od samog nadbiskupa, odcjepljenje Crkve u Hrvata od Svete Stolice. Stepinac mu je odgovorio da on takvu odluku ne može donijeti, nego da novostvorena država mora izravno s Vatikanom regulirati svoje odnose.

Nižući neke važne povijesne činjenice dr. Batelja je istaknuo Stepinčevo izrazito zalaganje za slogu hrvatskoga naroda (dar za crkvu u Biskupiji kod Knina, na čiju je posvetu došao unatoč zabrani liječnika), osnutak nadbiskupijskog Caritasa, zauzimanje za objavu Hrvatske enciklopedije, borbu protiv ideologije rasizma ter pomaganje Židovima (zato je utemeljio 1938. odbor Sv. Rafaela za pomoć Židovima). Iz toga je vremena i značajna Stepinčeva izjava: "Nacional-socijalistička propaganda u Hrvatskoj je opasnost za europsku kulturu!" A glede pomaganja svima kojima je pomoć bila potrebna, u knjizi je poimence dokumentirano 2.000 spašenih Židova, Srba, Slovenaca, Poljaka, komunista… Točnije, istaknuo je autor, upravo su Stepinac i njegova nadbiskupija prvi pružili pomoć njemačkim Židovima koji su izbjegli pred nacističkim progonom u Zagreb, organizirajući pomoć za njih i tražeći slobodan prijelaz za njih u druge zemlje. Zatim, što je većina historiografa prešućivala, sam je nadbiskup pomogao i zbrinjavao više od 350 poljske djece i 450 poljskih izbjeglica izbjeglih pred nacistima koji su bili smješteni na području Crikvenice, u Selcima i u Malinskoj na Krku. Stepinac je također, pokazuju prikupljeni dokumenti, organizirao pomoć i za 70.000 Slovenaca koji su 1941. izbjegli sa slovenskih područja pred nasiljem Gestapoa ter je i 350 tako izbjeglih slovenskih svećenika primio u Zagrebačku nadbiskupiju.

Predstavljajući tu jedinstvenu zbirku dokumenata dr. Batelja je posebno upozorio na činjenicu kako je i Kraljevina Jugoslavija još 1938. cenzurirala tekstove u katoličkom dnevniku "Hrvatska straža" (a tada je Crkva u Hrvatskoj imala dva dnevna lista!) u kojima se oštro kritiziralo i osuđivalo rasizam i rasističke zakone u tadašnjoj nacističkoj Njemačkoj. Čitavi članci, naglasio je autor, u kojima se o rasističkoj ideologiji i nacizmu govorilo kao o zabludi i zastranjenju suvremenog društva bili su tada izbacivani iz tih novina, a sada će čitatelj prvi put te članke moći pročitati u njihovu izvornom obliku i time dobiti pravu sliku o odnosu Katoličke crkve u Hrvatskoj prema nacističkoj ideologiji. U tom smislu, dodao je mons. Batelja, bit će zanimljivi i novi dokumenti koji dokazuju da je Stepinac stao u zaštitu brojnih Hrvata koji se politički nisu slagali s Pavelićevim režimom, među kojima su i neki "crveni".

Mons. Batelja, govoreći o dokumentima, iznio je i neke zanimljive pojedinosti, među kojima je svakako i to da je najmanje pet puta razgovarao i s Jakovom Blaževićem, državnim tužiteljem na montiranom procesu 1946. godine. Zatim da su u centru Yad Vashem u Jeruzalemu bila su dva fascikla svjedočanstava o tome što je sve Stepinac učinio za Židove, ali sada ih više nema. Isto tako zanimljiva je izjava Marka Belinića, važnoga komunističkog političara i "narodnog heroja Jugoslavije", kao odgovor na pitanje zašto je "kocka pala baš na Stepinca": "U Hrvatskoj se tražila glava u rangu Draže Mihailovića!" A također i ono što je rekao Tito: "Gonit ćemo popove koljače!"

Zaključujući svoje izlaganje na kraju tribine, dr. Juraj Batelja je istaknuo tri bitne karakteristike Bl. Alojzija Stepinca, koje je o njemu dao papa Ivan Pavao Drugi: bedem Crkve u Hrvata, kompas za orijentaciju ter najsvjetliji lik Crkve u Hrvata. Na kraju je, upozorivši na fenomen koji je u Hrvatskoj postao trend, a to je pljuvanje po svetinjama, dr. Batelja istaknuo da moramo vratiti svoj kršćanski ponos i hrabro ustrajati u borbi za istinu!

 

Ispis E-mail

Pretraživanje stranice