Misa i predavanje u spomen na prvootisnutu knjigu 1483.
Veliku ulogu u prošlosti su u širenju evanđelja imali u našim krajevima popovi glagoljaši. Tiskajući riječ Božju na narodnom jeziku dali su joj nove putove što je bilo vidljivo u tiskanju prve hrvatske i slavenske knjige Misala o zakonu rimskog dvora iz 1483. Tiskanjem misala na glagoljici popovi glagoljaši osjetili su da je riječ Božja dobila novu brzinu, istaknuo je biskup Bogović u homiliji.
Predavanje i izložba u Oštarijama: Glagoljski misal i današnje školstvo
Oštarije, (IKA) - U sklopu obilježavanja obljetnice tiskanja Misala po zakonu rimskog dvora u Oštarijama je u prostoru stare škole u subotu 21. veljače održano predavanje i izložba na temu "Glagoljski misal i današnje školstvo" odnosno "Glagoljska baština na području Gospićko-senjske biskupije". Izložbu je postavio Gradski muzej Senj odnosno njegova ravnateljica Blaženka Ljubović. Događaju su nazočili brojni predstavnici javnog i kulturnog života, među kojima načelnik općine Josipdol Zlatko Mihaljević, zamjenik ogulinskoga gradonačelnika Tone Radočaj, predsjednik Katedre čakavskog sabora Modruše Zvonko Trdić i drugi.
Ravnateljica Ljubović istaknula je značaj glagoljskog blaga za Senj i Modruško-senjsku biskupiju te je govorila o glagoljskoj baštini na prostoru današnje Gospićko-senjske biskupije. Riječ je o glagoljskim nalazištima i dokumentima u Senju, Modrušu, Otočcu, Krbavi i Bužimu. Posebno je istaknula posestrimu Bašćanske ploče, Senjsku ploču. Naglasila je izuzetno plodno razdoblje senjske glagoljske tiskare gdje je od 1494. do 1508 tiskano sedam knjiga u čemu posebni značaj ima Blaž Baromić i nakon misala druga knjiga Spovid općena.
Gospićko senjski biskup Mile Bogović istaknuo je veličinu tog tiskarstva, rekavši "kako smo mi s ovog prostora pioniri korištenja nacionalnog jezika u liturgiji, a o čemu se malo zna jer smo mali narod". Biskup je iznio i tvrdnju da glagoljica nije došla od Ćirila i Metoda već od bizantskih misionara. Da bi se to razumjelo, potrebno je poznavati taktiku tadašnjih bizantskih misionara. Hrvatska kultura i Crkva su preko šćaveta iznijeli na svojim leđima značajne stvari u borbi za nacionalni jezik, zaključio je biskup Bogović te istaknuo da je znak senjske glagoljske tiskare na njegovu grbu.
Na kraju je učiteljica Osnovne škole Josipdol, Područne škole Siniše i Zrinka Rendulić iz Oštarija Mirjana Grubišić predstavila projekt "Glagoljati" koji provodi u svojoj školi s vrlo zavidnim rezultatima. Podsjetila je na prvi službeni zapis oštarskog glagoljaškog epigrafa koji je objavio Ivan Kukuljević Sakcinski u zbirci Acta croatica Listine hrvatske, kao i na zapise Branka Fučića i njegovih Glagoljskih natpisa, gdje se spominju Oštarije. Škola se u svom radu temelji na rješenju Uprave za zaštitu kulturne baštine, prema kome umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. Na kraju je učenica 1. razreda Jana pročitala zapis napisan na glagoljici.
{flickrset}72157650970251592{/flickrset}
