Ispovijed i propovijed - teme sastanka svećenika otočkog dekanata

Ponedjeljak, 9. 3. 2015.

Potom je domaćin, brinjski župnik vlč. Pejo Ivkić, održao razmatranje o propovijedi, u kojem je istaknuo kako taj svećenikov govor okupljenim vjernicima ima nekoliko obilježja. Prvo obilježje propovijedi je njezina dogmatska komponenta, zatim ona mora biti ozbiljno pripremljena, treće joj je obilježje katehetska dimenzija, četvrto je da treba biti svjedočanska, a peto je njezina aktualnost.

Zatim je dekan Šporčić održao predavanje o temi "Sakrament ispovijedi prema suvrjemenim crkvenim dokumentima". Naveo je najprije Drugi vatikanski koncil, koji je istaknuo liturgijsku, eklezijalnu i društvenu dimenziju sakramenata. Obnovljeni Red pokore preuzeo je formulaciju Tridentinskog koncila, ali "i vjerno izrazio pojmovima što više odgovaraju shvaćanju našega vrjemena", kako je rečeno u Pobudnici "Pomirenje i pokora". Taj pak dokument pape Ivana Pavla II. ističe značenje koje priznavanje grijeha ima u sakramentalnom znaku od prvih kršćanskih vrjemena, o čemu svjedoči činjenica da se "već stoljećima taj sakrament obično i gotovo uvijek nazivao ispovijed".
I Katekizam Katoličke Crkve (iz 1994.) doslovce prenosi tekst Tridentskog koncila o priznavanju grijeha svećeniku, navodeći i misao Sv. Jeronima da ako se bolesnik stidi otkriti liječniku ranu, ovaj ne može liječiti što ne poznaje. A kao reakciju na tendenciju napuštanja osobne ispovijedi, papa Ivan Pavao II. izdao je 2002. apostolsko pismo "Misericordia Dei", u kojem, među ostalim, podsjeća da svaki vjernik, s iskrenim duhovnim raspoloženjem, ima pravo osobno primiti taj sakramentalni dar. Papa također ističe kako je opći zakon Crkve odredio da "pojedinačna i cjelovita ispovijed i odrješenje jesu jedini redovit način na koji se vjernik svjestan teškoga grijeha pomiruje s Bogom i Crkvom". Također, za dobro kršćanina ovaj sakrament nije samo određen za obraćenje od smrtnoga grijeha nego i za trajni rast u kršćanskim krjepostima. Stoga je svaka ispovijed i za pokornika i za ispovjednika osobni "kairos", radosni događaj spasenja.
Uz navedene službene dokumente Crkve, istaknuo je na kraju mons. Šporčić, važno je radi cjelovitosti spomenuti i pisma pape Ivana Pavla II. svećenicima na Veliki četvrtak 2001. i 2002., koja su u cijelosti posvećena sakramentu pomirenja. U njima Papa - posebno navodeći 15. poglavlje Evanđelja po Luki, koji donosi Isusove usporedbe na kraju kojih izražava radost zbog grješnikova obraćenja - ističe da u ispovijedi Bog nalazi čovjeka i čovjek nalazi Boga ter je zato tu neizmjerna radost.

Poslije kraće rasprave o nekim konkretnim pitanjima sakramentalne prakse, poglavito glede slavlja pokorničkoga bogoslužja, svećenici su dogovorili raspored korizmeno-uskrsnih ispovijedi u svim župama dekanata. Potom su kratko komentirali planirana slavlja sakramenta sv. potvrde u dekanatu ter se osvrnuli na pojedinosti oko organiziranja vjernika za Susret hrvatskih katoličkih obitelji na Trsatu 19. travnja. Budući da je taj dan nedjelja, istaknut je biskupov prijedlog da se za vjernike koji ne odlaze iz župe, ako nije moguće euharistijsko slavlje upriličiti u nedjelju navečer, sv. misa slavi u subotu navečer, 18. travnja, uoči hodočašća na Trsat.

      Na kraju je spomenut i prijedlog s korizmenog susreta svećenika u Gospiću, da se gdje to bude moguće organizira odlazak na susret sa Svetim Ocem 6. lipnja u Sarajevu, ter je dogovoreno da se sljedeći dekanatski susret 2. svibnja održi u Kompolju.

RASPORED ISPOVIJEDANJA U DEKANATU (prije Uskrsa): - 23. ožujka (ponedjeljak): Kuterevo i Krasno u 17.30 sati,
- 24. ožujka (utorak): Križpolje i Jezerane u 17.30 sati,
- 26. ožujka (četvrtak): Ličko Lešće i Prozor u 17.30 sati,
- 27. ožujka (petak): Otočac u 17.30 sati (za odrasle vjernike),
- 28. ožujka (subota): Otočac u 9,00 sati (za djecu), a Brinje u 16.30 sati,
- 30. ožujka (ponedjeljak): Sinac i Vrhovine u 17.30 sati,
- 31. ožujka (utorak): KOMPOLJE (i za vjernike Brloga) i Švica.

  Vijesti - Sve