Znanstveni kolokvij o „Gačanskom parku hrvatske memorije“

Petak, 15. 1. 2016.

Biskup Bogović je na otvaranju znanstvenog kolokvija istaknuo da je postavljanjem Gačanskog parka memorije učinjena velika stvar o kojoj će se čuti u Hrvatskoj, a za čije podizanje je veliko znanje, volju i ljubav iskazao kipar Vidulin kao i tvrtka Pazinski kamen koja je donirala materijal za izradu preko 30 kubusa s motivima osoba i događaja koji imaju nacionalni značaj. Biskup je ukazao na simboliku današnjeg znanstvenog kolokvija koji se održava na dan međunarodnog priznanja Hrvatske u mjestu koje s pravom povezuje hrvatsku državnost od kneza Borne pa do aktualnog mandatara Tihomira Oreškovića kojeg je nazvao drugim Bornom. Uz Milana Kranjčevića iz čakavske katedre i crkva je u manjoj mjeri nadodala pojedince i događaje u Gačanski park hrvatske memorije.

Predsjednik Gospodarske komore Ličko-senjske županije Joso Jurković govorio je o ideji koja je začeta 2005. godine organizacijom međunarodne kiparske kolonije sa šest kipara iz Hrvatske (3 kipara, Šime Vidulin kao inicijator uz Sandru Nejašmić i Janka Mošnju) BiH, Italije i Francuske s temom vode kao izvora života . Nastavljeno je od 2006. do 2008. godine kiparskim kolonijama podizanjem križnog puta na brdu ponad Otočca, na Fortici čime se uz vjersku dimenziju htjela dati i turistička svrha.

Konačno, protekle 4 godine završen je Gačanski park hrvatske memorije s 32 kubusa kojim se revalorizira otočka povijest postavljanjem osoba i događaja iz Gacke koji su nacionalnog značaja. Grad Otočac i župa Presvetog Trojstva preuzeli su brigu oko uređenja prostora a uz donaciju Kamena Pazin i Karmela Krebela čime je došlo do spoja istarske i gacke čakavštine te istarskog i gackog kraja.

Predsjednik Katedre čakavskog sabora pokrajine Gacke Milan Kranjčević je pojasnio konačni izgled parka koji nema pretenziju biti park političke povijesti, već park osoba, činjenica i događaja od 8. do početka 21. stoljeća u kome je mogućnost umjetničke intervencije bila dosta skučena. Umjetnički spiritus movens projekta kipar Šime Vidulin je izrazio zadovoljstvo na 4 godine kvalitativnog zajedništva koje su urodile plodom.

Na kraju je povjesničar i kroničar otočke povijesti u knjizi „Gackom kroz povijest“ dr. Željko Holjevac dao stručni povijesni pregled gackog kraja kroz osobe i događaje od vremena prapovijesti pa do Domovinskog rata, istaknuvši da je Otočac 1993. godine po treći puta u svojoj povijesti dobio status grada.

Slijedio je okrugli stol u kome je udio u diskusiji uzeo i biskup Bogović. „Ovdje je u 32 kamena bloka, na „tvrdoj stini“, upisana hrvatsko-gacka memorija. U kamen se ne kleše nevažne stvari, a u 12. stoljeća, od kneza Borne do naših dana bilo je mnogo događaja na Gačanskom prostoru i mnogo ljudi s ovoga prostora koji zaslužuju da ih pamtimo. praljudi na ovom prostor. Bili su značajni za cijelu Hrvatsku, a neki i šire, ali ovdje su im korijeni. Ovaj Park će mnogima pomoći da to upoznaju. Suočeni smo, naime, s činjenicom da nam kradu i događaje i osobe. Za Bornu znamo da je bio vođa Gačana i da je postavio temelje hrvatske državnosti. krenuo je iz Gacke, ali neki to postavljaju u pitanje i premještaju ga u Dalmaciju podno starodrevnog Bribira, pokraj potoka/suvaje Guduče. Jako slab dokaz za „preseljenje“ Borne iz Gacke u Dalmaciju, ali neki su povjerovali. Na Baščanskoj ploči spominje se opatija sv. Nikole u Otočcu, a neki kažu da to nije naš Otočac u Gackoj nego neka druga redovnička zajednica na sjevernojadranskom otočju. Nemaju dokaza, ali neki su i u to povjerovali. Sada su te činjenice uklesane ovdje u kamena blokove i bit će ih mnogo teže premjestiti na neka druga mjesta.

ot kolokvij

  Vijesti - Sve